izložba "praksa teorije: matko meštrović i dizajn" | hdd galerija | 2020.

Praksa teorije: Matko Meštrović i dizajn | Izložba posvećena djelovanju ovog dizajnera održava se u HDD galeriji od 15. rujna do 1. listopada 2020. godine

U HDD galeriji koja se nalazi u Boškovićevoj ulici 18 u Zagrebu otvara se izložba “Praksa teorije: Matko Meštrović i dizajn”, posvećena teoretičarskom, kritičarskom i zagovaračkom djelovanju Matka Meštrovića u kontekstu dizajna u razdoblju od ranih 1960-ih do današnjih dana. A to je svojevrsni portret čovjeka koji je svojim radom snažno utjecao na naše današnje poimanje dizajna i njegove uloge, kao i razumijevanje njegove, ali i naše, relacije s tehnološkim, medijskim, kulturnim, društvenim i ekonomskim okruženjem u kojem živimo. Autori izložbe su Marko Golub, Dejan Kršić i Ora Mušćet. A izložba se otvara u utorak, 15. rujna 2020. godine, u 18 sati. A bit će otvorena do četvrtka, 1. listopada 2020. godine.

Komponirana od brojnih dokumenata, tekstova, citata, artefakata, knjiga, časopisa, fotografija i drugih materijala, izložba “Praksa teorije: Matko Meštrović i dizajn” nam daje osnovni kronološki i tematski pregled svih, u kontekstu dizajna, važnih poglavlja života i djelovanja Matka Meštrovića. Tim temama priključene su i neke koje nisu u izravnom dodiru s dizajnerskom praksom i okruženjem. Ali osim što su neizbježne za cjeloviti uvid u rad ovog autora, pomažu nam baciti novo svjetlo upravo na Meštrovićev interes za dizajn.

U HDD galeriji ovoga puta predstavljena je panorama koja obuhvaća cijeli opus Meštrovićeva rada. Izložba počinje njegovim likovno-kritičarskim počecima i kritikama velikih spomeničkih projekata 1960-ih godina. Zatim prikazuje njegov angažman i ključnu ulogu u oblikovanju diskursa oko pokreta Nove tendencije te časopisa Bit International, čiji broj o dizajnu upravo on uređuje. Posebno je istaknuto njegovo djelovanje u okviru Umjetničke grupe Gorgona, čiji je bio član. Kao i u Centru za industrijsko oblikovanje, gdje je od 1965. do 1969. godine vodio Odjel za informiranje te uređivao časopise i publikacije. Sudjelovao je i na brojnim međunarodnim kongresima i skupovima, uspostavljajući profesionalne kontakte i suradnje.

Ranih 1970-ima prelazi na Radioteleviziju Zagreb

A tamo nadgleda provedbu novog vizualnog identiteta kuće i ondje ostaje do kasnih 1980-ih. Bio je član brojnih stručnih žirija te inicijativa koje su dovele do osnivanja visokoškolskog obrazovanja za dizajnere. Taj proces kulminira 1989. godine pokretanjem Studija dizajna u Zagrebu. Kasnije vodi Zavod za kulturu Hrvatske i predaje povijest i teoriju dizajna na Studiju dizajna. Također, surađuje s Ekonomskim institutom u Zagrebu…

Izložba stavlja poseban fokus i na brojna izdanja čiji je Meštrović autor ili urednik – knjige, časopise, biltene – ključne teorijske i kritičke tekstove, dizajnerske projekte koje je nadgledao ili bio dionikom njihova nastanka, važne dokumente, korespondenciju, referentna izdanja iz njegovog arhiva, ali i nekoliko njegovih poetskih tekstova, usredotočenih na odraz čovjeka sa svijetom, na poimanje života, smrti i duha, na subjekt i njegovu okolinu i na pojmovni aparat kojim se ta relacija ostvaruje.

Iz autorskog teksta povodom izložbe “Praksa teorije: Matko Meštrović i dizajn”

Izložba Praksa teorije: Matko Meštrović i dizajn” inicirana je dodjelom nagrade za životno djelo Matku Meštroviću 2018. godine. I predstavljala je izazov jer za razliku od dosadašnjih dobitnika nagrade i autora koji su imali izložbe u Galeriji HDD-a, nije riječ o autoru kojeg možemo povezati s ijednim konkretnim dizajnerskim djelom, niti je grafički ili industrijski dizajner u užem smislu. Mada su se neki od njih, poput Bernarda Bernardija i Tomislava Lerotića, bavili i teorijskim promišljenjem dizajna te edukacijom, ipak je bila riječ o praktičarima dizajna. Matko Meštrović je osoba drugačijeg profila.

Njegov bogat opus obuhvaća velik broj tekstova, kritika, eseja, znanstvenih i popularnih članaka te desetak autorskih knjiga. U svojim radovima istraživao je interdisciplinarnu kritičku teoriju, kritiku umjetnosti, teoriju dizajna te odnos tehnologije i medija. Sam je isticao da se najviše “osjeća kod kuće” u području teorije dizajna, industrijskog dizajna i dizajna u širem smislu. Onom koji teži cjelovitom razumijevanju čovjekove okoline.

Riječ je o stručnjaku iznimno važnom za afirmaciju dizajna i razvoj teorijskog diskursa o njemu u hrvatskom kontekstu. Dodjela nagrade za životno djelo, kao i izložba koja uključuje artefakte, dokumente, preslike, fotografije i vizualne materijale, ima i simboličku vrijednost. Ona ne ističe samo teme kojima se bavio i mreže u kojima je djelovao. Ona i naglašava ulogu teorije dizajna te važnost kritičkog promišljanja društva u oblikovanju dizajnerske prakse. Izložba podsjeća da je teorijska refleksija sastavni i nezamjenjiv dio svakog ozbiljnog dizajnerskog rada.

Tagged