Pozivaju se građani Grada Zagreb koji još nisu prijavili štete nastale od poplave koja je pogodila Zagreb tijekom noći s petka na subotu, 24. na 25. srpnja 2020. godine, da to učine do četvrtka, 6. kolovoza 2020. do 12 sati. Također, građani se mole da podnesu prijavu čim prije, kako bi Gradske službe što brže i efikasnije pokrenule proceduru pomoći. U prijavi je potrebno navesti osnovne podatke (ime, prezime, adresa) i dostaviti fotografije šteta ukoliko one postoje.
Štetu građani kao i pravne osobe mogu prijaviti nadležnom vijeću gradske četvrti, vijeću mjesnog odbora ili Gradskom uredu za mjesnu samoupravu na e-mail mjesna-samouprava@zagreb.hr. Zbog trenutne epidemiološke situacije uzrokovane koronavirusom, preporuča se prijava putem maila. Ukoliko se ne služite mailom, telefonski možete kontaktirati vijeća gradskih četvrti, mjesnih odbora ili ureda za mjesnu samoupravu. Ili u iste možete doći i osobno.
- PROČITAJTE VIŠE: Fiat Uno i Fiat Punto | Evolucija malih talijanskih gradskih klasika
Podsjetimo, u petak, 24. srpnja 2020. godine, dijelove Hrvatske zahvaćaju jaka grmljavinska nevremena od kojih svakako treba izdvojiti nevrijeme u Zagrebu potkraj dana. U svega par sati, glavninom od 21.30 sati do ponoći, na području grada palo je između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru. A u 24 sata, u razdoblju od 14 sati u petak, 24. srpnja do 14 sati u subotu, 25. srpnja, na postaji Zagreb – Grič palo je 89, na Sljemenu 70, u Maksimiru 65 i na zagrebačkoj zračnoj luci Pleso 54 litara kiše po četvornom metru. Velika količina kiše, lokalno u 24 sata i više od prosječne mjesečne za srpanj, u kratko vrijeme prouzročila je materijalnu štetu. A nažalost, izgubljen je i jedan ljudski život.
Poplave su prouzročene intenzitetom padalina tijekom noći sa petka na subotu, 24. na 25. srpnja 2020. godine
Važno je napomenuti da, iako se radi o velikim količinama oborine, ipak nije premašena vrijednost maksimalne dnevne količine oborine za srpanj koja iznosi 95,8 mm za postaju Zagreb – Grič (izmjerena je 4. srpnja 1989.) odnosno 83,7 mm za postaju Zagreb – Maksimir (također izmjerena 4. srpnja 1989.). Također, padaline nisu bile ni blizu vrijednosti najveće ikad izmjerene dnevne količine oborine na tim postajama. A rekord je izmjeren 1926. godine. Naime tada je bilo 118,8 mm na postaji Zagreb – Grič te 139,0 mm na postaji Zagreb – Maksimir.
Ono što se pokazalo izuzetnim u ovoj oborinskoj epizodi je njezin intenzitet. Naime, glavnina izmjerene količine oborine pala je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To je posebno slučaj za lokaciju Zagreb – Grič. Tamo je između 20 i 21 sat palo čak 58,9 mm kiše! A to je rekordan intenzitet oborine kojim je premašen dosadašnji maksimum jednosatne oborine od 52,0 mm iz 1976. godine. Naravno, u raspoloživom razdoblju ombrografskih zapisa na toj lokaciji od 1910. godine.
Toliki satni intenzitet kiše iznimno je rijedak događaj i kada se pojavi sigurno će izazvati lokalne poplave. A na toj lokaciji može očekivati jednom u više od 100 godina! Spomenimo i da je u idućih sat vremena palo još 18,1 mm oborine. Čime je dvosatni intenzitet kiše od 77,0 mm/2 h toliko rijedak događaj da se može očekivati prosječno jednom u više od 400 godina! Količina jednosatne kratkotrajne oborine izmjerene na postaji Zagreb – Maksimir nije toliko izuzetan događaj. Izmjereni intenzitet kiše od 29,0 mm/1 h može se na toj lokaciji očekivati jednom u 4 godine. Međutim, količina oborine koje je pala u dva sata, 51,5 mm/2 h, očekuje se znatno rjeđe. Točnije, jednom u 76 godina. Valja napomenuti da je ova preliminarna statistička analiza provedena prema satnim podacima ombrografa. A izuzetnost događaja mogla biti i veća kada se napravi analiza minutnih zapisa.
