Retroreflektor na Mjesecu jedan je od najvažnijih znanstvenih instrumenata koje je čovjek ostavio na površini našeg prirodnog satelita. Iako na prvi pogled izgleda kao jednostavan sklop staklenih prizmi, njegova je uloga iznimno važna za proučavanje Mjeseca i Zemlje. Laserski retroreflektori postavljeni su tijekom misija Apollo, ali i sovjetskih robotskih misija Lunokhod, a desetljećima nakon postavljanja i dalje služe znanstvenicima diljem svijeta za vrlo precizna astronomska mjerenja bez potrebe za električnom energijom ili održavanjem.
Retroreflektor je optički uređaj sastavljen od posebnih kutnih prizmi koje imaju jedinstvenu sposobnost vraćanja laserske zrake gotovo točno u smjeru iz kojeg je stigla. Pa kada opservatorij na Zemlji usmjeri snažan laserski impuls prema Mjesecu, mali dio svjetlosti pogodi retroreflektor i vrati se natrag. Mjerenjem vremena koje je potrebno da zraka stigne do Mjeseca i vrati se na Zemlju moguće je izračunati udaljenost između dva nebeska tijela. I to s preciznošću od svega nekoliko milimetara.
Prvi retroreflektor na Mjesecu postavili su astronauti misije Apollo 11 u srpnju 1969. godine. No, kasnije su dodatni i uređaji postavljeni tijekom misija Apollo 14 i Apollo 15. Također, svoje su retroreflektore na Mjesec dopremili i sovjetski robotski roveri Lunokhod 1 i Lunokhod 2. A zahvaljujući većem broju reflektora raspoređenih na različitim lokacijama, znanstvenici mogu provoditi još preciznija mjerenja gibanja Mjeseca, njegove rotacije i međusobnog gravitacijskog odnosa sa Zemljom.
Retroreflektor na Mjesecu omogućio je znanstvenicima brojna važna otkrića o našem prirodnom satelitu i njegovu odnosu sa Zemljom
Potvrđeno je da se Mjesec svake godine udaljava od Zemlje za približno 3,8 centimetara. I to prvenstveno zbog plimnih sila koje djeluju između dvaju tijela. Istodobno, ova mjerenja koriste se za provjeru Einsteinove Opće teorije relativnosti, proučavanje unutarnje građe Mjeseca te preciznije razumijevanje dinamike sustava Zemlja – Mjesec. I dodajmo, malo koji znanstveni instrument postavljen prije više od pola stoljeća i danas daje toliko vrijedne podatke.
Jedna od najvećih prednosti retroreflektora njegova je jednostavnost. Budući da nema elektroniku, pokretne dijelove ni vlastiti izvor energije, uređaj može desetljećima besprijekorno obavljati svoju funkciju. I to unatoč ekstremnim temperaturnim razlikama, zračenju i mikrometeoritima na Mjesecu. Upravo zbog svoje pouzdanosti smatra se jednim od najuspješnijih znanstvenih instrumenata u povijesti istraživanja svemira. Ukratko, više od pedeset godina nakon što je postavljen, retroreflektor na Mjesecu i dalje predstavlja neprocjenjiv alat za suvremenu astronomiju i svemirska istraživanja.