Tukididova zamka (eng. “Thucydides Trap”) termin je koji se sve češće spominje u raspravama o međunarodnim odnosima i geopolitici. Riječ je o pojmu koji opisuje sukob između vladajuće sile i sile u usponu, a temelji se na povijesnom djelu grčkog povjesničara Tukidida. Naime, on je u svom djelu “Povijest Peloponeskog rata” objasnio kako je strah Atene zbog jačanja Sparte bio glavni uzrok rata koji je izbio u 5. stoljeću pr. Kr.
Prema Tukididovom razmišljanju, kada neka država rapidno raste i počne ugrožavati položaj postojeće dominantne sile, strah, nesigurnost i nepovjerenje postaju gotovo neizbježni. Vladajuća sila često nastoji zadržati status quo, dok nova sila traži sve veći prostor i utjecaj. Ta dinamika stvara spiralu neprijateljstva i često završava oružanim sukobom. I dodajmo, pojam “Tukididova zamka” popularizirao je 2017. godine američki politolog Graham Allison u svojoj knjizi “Destined for War“.
- PROČITAJTE VIŠE: Only Fools and Horses | Tako se originalno zove serija “Mućke”, ali što zapravo znači taj pojam?
Naime, on je analizirao šesnaest povijesnih slučajeva u kojima je došlo do sukoba između vladajućih i rastućih sila. A dvanaest od tih slučajeva završilo je ratom, dok su samo četiri bila riješena mirnim putem. Najčešća današnja primjena ovog koncepta odnosi se na odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine. Dok SAD već desetljećima drži vodeću poziciju u globalnoj ekonomiji i vojnoj moći, Kina bilježi nevjerojatan gospodarski i tehnološki rast. Upravo ta situacija izaziva zabrinutost u Washingtonu i pitanje: može li svijet izbjeći “zamku” i spriječiti novi veliki sukob?
Iako povijest često sugerira sukob, važno je naglasiti da Tukididova zamka nije zakon prirode
Današnji međunarodni poredak razlikuje se od antičkog svijeta – postoje institucije poput Ujedinjenih naroda, svjetske trgovinske mreže (WTO) i nuklearno oružje koje čini otvoreni rat izuzetno riskantnim. Umjesto vojnog sukoba, rivalstvo se danas često odvija kroz ekonomske sankcije, tehnološka natjecanja i diplomatske pritiske.
No, rješenje ipak postoji, a nalazi se u diplomaciji, suradnji i pronalasku kompromisa. Pa ako dominantna sila prihvati nužnost dijeljenja utjecaja, a sila u usponu pokaže strpljenje i spremnost na suradnju, “Tukididova zamka” može biti izbjegnuta. Primjer toga je prijelaz moći između Velike Britanije i SAD-a u 19. i 20. stoljeću, koji nije doveo do rata, nego do savezništva.
Tukididova zamka nije samo povijesna lekcija nego i upozorenje. Dok se velike sile bore za poziciju, male države, globalna ekonomija i međunarodna stabilnost postaju taoci njihovog rivalstva. Pitanje ostaje otvoreno – hoće li svijet u 21. stoljeću pronaći načine kako izbjeći zamku ili će povijest ponovno ponoviti svoj obrazac?
10 zanimljivosti o Tukididovoj zamci:
- Pojam se temelji na događajima starim više od 2.400 godina.
- Graham Allison popularizirao je koncept u akademskim i političkim krugovima.
- Analiza pokazuje da je u 75 posto slučajeva došlo do rata.
- Najčešće spominjana usporedba danas je odnos SAD-a i Kine.
- Postoje i primjeri gdje je zamka izbjegnuta – primjer je prijenos moći s Britanije na SAD.
- Tukidid je prvi povjesničar koji je rat objasnio realnim, a ne mitološkim uzrocima.
- Koncept se proučava na vodećim svjetskim sveučilištima, uključujući Harvard.
- U diplomatskim pregovorima često se koristi kao argument za potrebu suradnje.
- Zamka se može primijeniti i na regionalne odnose, ne samo globalne.
- Smatra se jednim od ključnih koncepata za razumijevanje geopolitike 21. stoljeća.
