Magla je atmosferska pojava koja nastaje kada se zrak pri tlu toliko rashladi da više ne može zadržati svu vlagu u plinovitom stanju pa se ona kondenzira u sitne kapljice vode ili ledene kristale. Te kapljice lebde neposredno iznad površine tla i smanjuju vidljivost, ponekad i na samo nekoliko metara. Iako se magla na prvi pogled čini jednostavnom i svakodnevnom pojavom, iza nje stoji zanimljiva kombinacija fizikalnih procesa i specifičnih atmosferskih uvjeta.
Najvažniji element za stvaranje magle je vlažan zrak. Kada se zrak ohladi do tzv. točke rosišta, vodena para počinje prelaziti u tekuće stanje. Taj proces naziva se kondenzacija. U normalnim okolnostima vodena para se kondenzira na mikroskopskim česticama prašine, aerosola ili soli, koje se nazivaju jezgre kondenzacije. Kada ih ima dovoljno i kada je razlika između temperature zraka i točke rosišta mala, magla se formira brzo i može biti vrlo gusta.
Postoji nekoliko glavnih vrsta magle, a svaka nastaje u specifičnim uvjetima. Radijacijska magla najčešće se javlja tijekom vedrih i mirnih noći. Tlo se noću hladi, a s njim i zrak neposredno iznad njega, što dovodi do kondenzacije. Ova magla je tipična za kontinentalne krajeve, doline i riječne tokove. Advekcijska magla nastaje kada topao i vlažan zrak prijeđe preko hladne podloge – najčešće hladnog mora ili kopna – pa se brzo ohladi i kondenzira. U Hrvatskoj je to uobičajeno na obalnim područjima tijekom zime.
Postoji i orografska magla, koja nastaje kada vlažan zrak prisilno struji uz padinu brda ili planine
Kako se uspinje, zrak se hladi i kondenzira, zbog čega magla često prekriva planinske prijevoje. Parna magla nastaje kada se hladan zrak kreće preko relativno toplije vodene površine pa voda isparava i odmah kondenzira – često izgleda kao da “dim” izlazi iz rijeka jezera ili mora. Dodajmo i da magla ima značajan utjecaj na svakodnevni život. U prometu smanjuje vidljivost i povećava rizik od nesreća, osobito na autocestama i zračnim lukama. Zbog toga se u avijaciji često koriste specijalni sustavi za slijetanje u uvjetima slabe vidljivosti.
No, u poljoprivredi magla može biti korisna jer smanjuje gubitak vlage iz tla, ali i štetna ako su kapljice dovoljno hladne da izazovu smrzavanje osjetljivih biljaka. U ekosustavima, magla ima važnu ulogu u opskrbi vlagom, posebno u područjima gdje je oborina malo. Poznati su tzv. magleni šumarci u pustinjskim i polupustinjskim krajevima, gdje biljke i životinje ovise o magli kao primarnom izvoru vlage. Neke biljke čak imaju strukture namijenjene hvatanju kapljica magle, koje se zatim slijevaju do korijena.
Ova atmosferska pojava se često povezuje i s ljudskom percepcijom i kulturom
U književnosti simbolizira tajnovitost, neizvjesnost ili promjenu. U fotografiji i filmu koristi se za stvaranje atmosfere, naglašavanje dramatike ili prikaz snovitih scena. Ipak, iz znanstvene perspektive, magla je jednostavna, ali vizualno vrlo dojmljiva pojava koja pokazuje koliko su čak i najobičnije atmosferske promjene rezultat složenog odnosa temperature, vlage i gibanja zraka.
Unatoč napretku meteorologije, točno predviđanje nastanka i trajanja magle i dalje je izazov. Lokalna topografija, mikroklima i brzina hlađenja tla mogu biti presudni faktori koji se teško simuliraju u modelima. Zbog toga je magla jedna od najdinamičnijih i najnepredvidljivijih meteoroloških pojava koju svakodnevno susrećemo.
10 zanimljivosti o magli:
- Najmaglovitije mjesto na svijetu je Cape Disappointment u SAD-u, s više od 100 maglovitih dana godišnje.
- Magla se tehnički smatra niskim oblacima – to su “oblaci na tlu”.
- Postoji i ledena magla, sastavljena od sitnih kristala leda, koja se javlja u polarnim područjima.
- U San Franciscu magla je toliko česta da ima i svoje ime – “Karl the Fog“.
- U pustinjama Čilea postoje biljke koje doslovno “beru” vodu iz magle.
- U gustoj magli zvuk putuje sporije pa se čini prigušenijim i dalje nego inače.
- Magla može apsorbirati onečišćenja pa ponekad postaje smog – opasan za zdravlje.
- Rekordno duga magla u Londonu trajala je pet dana i to u prosincu 1952. godine.
- U nekim primorskim gradovima postoje sirene koje upozoravaju brodove na maglu.
- Najmanja kapljica u magli može biti stotinu puta manja od prosječne kišne kapljice.
