Litij je kemijski element sa simbolom “Li” i atomskim brojem 3. Riječ je o najlakšem metalu i jednom od najreaktivnijih elemenata na periodnom sustavu. Pripada skupini alkalijskih metala i ima srebrnasto-bijelu boju. U dodiru sa zrakom brzo oksidira, a u kontaktu s vodom burno reagira stvarajući litijev hidroksid i vodik. Iako je izuzetno reaktivan, upravo ta osobina čini ga neprocjenjivim u suvremenoj tehnologiji – litij je srce baterija koje napajaju pametne telefone, prijenosna računala, električne automobile i brojne druge uređaje koji oblikuju naš svakodnevni život.
| VEZANO: O kemijskim elementima više doznajte ovdje.
Litij je otkriven 1817. godine u Švedskoj. Zaslužan za njegovo otkriće bio je kemijski stručnjak Johan August Arfwedson, koji ga je pronašao proučavajući mineral petalit. Ime “litij” dolazi od grčke riječi “lithos“, što znači “kamen”, jer je za razliku od drugih alkalijskih metala prvi put pronađen u mineralu, a ne u biljnom materijalu. U prirodi se litij ne nalazi u čistom obliku zbog svoje reaktivnosti, već u spojevima, najčešće u mineralima poput spodumena, lepidolita i petalita te u slanim jezerima bogatim litijevim solima.
- PROČITAJTE VIŠE: Periodni sustav elemenata | Temelj kemije i red u svijetu atoma
Najveće svjetske rezerve litija nalaze se u tzv. “litijskom trokutu” Južne Amerike – na granicama Čilea, Argentine i Bolivije. Taj je trokut ključan za globalnu proizvodnju litija, jer sadrži preko polovice poznatih svjetskih zaliha. Također, litij se danas smatra “bijelim zlatom” modernog doba – temelj je energetske tranzicije prema čišćim izvorima energije. U litij-ionskim baterijama upravo on omogućuje visok kapacitet i ponovnu upotrebljivost, što ih čini idealnima za električna vozila i prijenosnu elektroniku.
Osim u baterijama, litij ima i druge primjene
Koristi se u staklarskoj industriji za proizvodnju otpornog stakla i keramike, u metalurgiji za legure aluminija i magnezija te u farmaciji, gdje se litijevi spojevi već desetljećima koriste u liječenju bipolarnog poremećaja i depresije. U tim primjenama litij djeluje na kemijsku ravnotežu u mozgu, pomažući stabilizaciji raspoloženja.
No, sve veća potražnja za litijem donosi i ekološke izazove. Iskopavanje i prerada litija zahtijevaju velike količine vode i energije, a u nekim regijama to stvara napetosti između lokalnih zajednica i rudarskih kompanija. Zbog toga se razvijaju nove metode za recikliranje litijskih baterija i istražuju održiviji načini ekstrakcije, primjerice iz morske vode ili geotermalnih izvora.
Litij je, dakle, mnogo više od običnog metala – on simbolizira tehnološku i ekološku budućnost čovječanstva. U samo nekoliko desetljeća postao je temelj digitalnog svijeta i energetske revolucije. A ako je nafta bila pokretač 20., litij će zasigurno biti gorivo 21. stoljeća. Dodatne informacije o ovom alkalijskom metalu možete doznati na Wikipediji.
10 zanimljivosti o litiju:
- Litij je toliko lagan da može plutati na vodi, iako s njom reagira eksplozivno.
- Njegova točka tališta iznosi 180,5 stupnjeva Celzijusa – najniža među metalima.
- U prirodi se nalazi samo u obliku spojeva, jer čisti litij odmah reagira sa zrakom.
- Prve litij-ionske baterije komercijalizirane su 1991. godine zahvaljujući tvrtci Sony.
- Litij se koristi i u proizvodnji raketnih goriva jer stvara visoku energiju pri sagorijevanju.
- Zemljina kora sadrži oko 0,002% litija.
- U zvijezdama se litij stvara tijekom nuklearnih reakcija – to je jedan od prvih elemenata nastalih nakon Velikog praska.
- Litijeve soli koriste se u malim količinama i u industriji klimatizacije.
- Znanstvenici istražuju mogućnost korištenja litija u fuzijskim reaktorima budućnosti.
- Unatoč svojoj važnosti, čisti litij je toliko mekan da se može rezati običnim nožem.
