Kriptografija je znanstvena disciplina koja se bavi tehnikama zaštite informacija kroz njihovu šifriranje, a osnovna svrha joj je osigurati povjerljivost, integritet, autentičnost i nezaustavljivost komunikacije ili pohranjivanja podataka. Ovaj pojam dolazi od grčkih riječi “kryptos” (tajna) i “grapho” (pisati), što doslovno znači “tajno pisanje”. Kriptografija se primjenjuje u različitim područjima, a njezina važnost raste s povećanjem digitalizacije i ovisnosti o internetu.
Kriptografija nije nov pojam. Ona ima bogatu povijest koja seže unazad tisućama godina. Prvi poznati primjer korištenja kriptografije datira iz vremena Rimskog carstva, gdje je poznat Cezarov šifrat. Naime, Cezar je koristio jednostavnu zamjenu slova u abecedi kako bi osigurao tajnost svojih vojnih komunikacija. Kasnije, u srednjem vijeku i tijekom renesanse, korištene su složenije metode šifriranja, uključujući cifre i mehaničke uređaje, poput Enigme koja je korištena tijekom Drugog svjetskog rata.
- PROČITAJTE VIŠE: Ausom DT2 Pro | Ekstremne performanse, veliki domet i dvostruki motor u jednom električnom romobilu
U današnjem digitalnom dobu kriptografija je postala ključni alat u zaštiti podataka u gotovo svakom aspektu života. Bilo da je riječ o online bankovnim transakcijama, komunikaciji putem e-pošte, ili sigurnosti na društvenim mrežama, ova znanstvena disciplina je neophodna za očuvanje privatnosti i sigurnosti.
Kriptografija u svakodnevnom životu
Kriptografija je ključna za sigurnost mnogih online aktivnosti. Prvi primjer koji se javlja je SSL/TLS protokol, koji omogućuje sigurnu komunikaciju na internetu, poput online bankarstva, shoppinga ili pristupa e-pošti. Digitalni potpisi, koji koriste asimetričnu kriptografiju, omogućuju sigurne i autentične transakcije na internetu, kao što su potpisivanje ugovora ili verifikacija softverskih paketa. Jedan od najvažnijih izazova u modernoj kriptografiji jest osiguranje protiv kvantnih računala, koja bi mogla ugroziti trenutne kriptografske metode.
Zbog toga znanstvenici rade na novim, kvantno-sigurnim algoritmima koji bi bili otporni na napade s pomoću kvantnih računala. Kriptografija je neophodna za očuvanje sigurnosti i privatnosti u digitalnom dobu. Ona omogućava sigurno komuniciranje, zaštitu podataka i sprječavanje cyber prijetnji. Iako se njezini temeljižu na vrlo sofisticiranim matematičkim principima, kriptografija je ujedno i temelj tehnologija koje koristimo svakodnevno, čineći naš digitalni svijet sigurnijim. Sve dodatne informacija o ovoj znanstvenoj disciplini možete doznati na Wikipediji.
Osnovni principi kriptografije
- Povjerljivost (Confidentiality) | Osigurava da podaci mogu biti čitani samo od strane ovlaštenih korisnika. Ovo se postiže korištenjem šifri koje pretvaraju podatke u nerazumljiv tekst, poznat kao šifrirani tekst (ciphertext), koji može biti vraćen u izvorni oblik samo uz ispravan ključ.
- Integritet (Integrity) | Omogućava provjeru da podaci nisu bili mijenjani ili oštećeni tijekom prijenosa ili pohrane. To se često postiže korištenjem hash funkcija koje stvaraju jedinstven digitalni otisak (digest) podataka.
- Autentifikacija (Authentication) | Provodi provjeru identiteta korisnika ili sustava. Na primjer, korisnici mogu koristiti lozinke ili biometrijske podatke, dok digitalni potpisi omogućuju provjeru identiteta pošiljatelja poruke.
- Neopozivost (Non-repudiation) | Osigurava da netko ne može poreći svoje postupke. To znači da korisnici ne mogu odbiti slanje poruke ili izvršenje transakcije kada se koriste odgovarajući mehanizmi poput digitalnih potpisa.
Kriptografija se dijeli na nekoliko vrsta, ovisno o tome kako se koriste ključevi
- Simetrična kriptografija: U ovom tipu kriptografije, isti ključ se koristi za šifriranje i dešifriranje podataka. Brza je i efikasna, ali ključ mora biti sigurno prenesen između korisnika. Primjer simetrične kriptografije je AES (Advanced Encryption Standard).
- Asimetrična kriptografija: Ovdje se koristi par ključeva – javni i privatni ključ. Javni ključ koristi se za šifriranje podataka, a privatni ključ za dešifriranje. Ovaj tip kriptografije omogućuje sigurno dijeljenje ključeva i često se koristi u digitalnim potpisima i SSL/TLS protokolima. Najpoznatiji algoritam je RSA.
- Hash funkcije: Iako tehnički nisu šifriranje, hash funkcije stvaraju jedinstveni “otisak” podataka koji se koristi za provjeru integriteta. Popularni algoritmi uključuju SHA-256.
