Film “Memento”, režiran od strane Christophera Nolana i objavljen 2000. godine, smatra se jednim od najinovativnijih i najzagonetnijih filmova s početka 21. stoljeća. Ovaj psihološki triler temelji se na kratkoj priči “Memento Mori” autora Jonathana Nolana, brata redatelja. Također, film istražuje složene teme identiteta, pamćenja i osvete i to kroz nevjerojatno zamršenu narativnu strukturu.
Glavni lik, Leonard Shelby, a kojeg tumači sjajni Guy Pearce, pati od kratkoročnog gubitka pamćenja zbog traume koju je doživio u napadu koji je rezultirao smrću njegove žene. Leonardova amnezija mu onemogućava da stvara nove uspomene, što znači da se svaki dan budi bez sjećanja na prethodne događaje. A kako bi sebi olakšao istraživanje smrti svoje žene i pronašao njezinog ubojicu, Leonard koristi različite metode, uključujući fotografije, bilješke i tetovaže na svom tijelu, kako bi trajno zabilježio informacije koje bi mu mogle pomoći u njegovoj potrazi.
- PROČITAJTE VIŠE: Solarna godina | Vremenski period koji je potreban Zemlji da napravi jedan puni krug oko Sunca
Christopher Nolan u “Mementu” koristi neuobičajenu filmsku strukturu koja oscilira između kronološki prikazanih scena i onih koje se vraćaju unatrag. A ovaj pristup prikazuje događaje u obrnutom redoslijedu, čime se gledatelj stavlja u Leonardovu perspektivu. Osjećaj dezorijentacije i nesigurnosti koji prati glavnog junaka također je prenesen na gledatelja, što stvara duboko emocionalno iskustvo.
“Memento” je podijeljen u dvije glavne vremenske linije
Tako crno-bijele scene prikazuju Leonardove razgovore s tajanstvenim čovjekom, Teddyjem (Joe Pantoliano), A scene u boji prate njegov pokušaj da pronađe odgovore u svom svakodnevnom životu. Naravno, ove dvije linije se na kraju spajaju u nevjerojatno snažan i iznenađujući način. A u samoj srži filma leži pitanje istine i povjerenja. Naime, Leonard je prisiljen da vjeruje u ono što zapisuje. Jer jedini način na koji može doći do odgovora je da vjeruje svojim bilješkama, bez mogućnosti provjere njihove točnosti. Kroz to, film se bavi filozofskim pitanjima o prirodi pamćenja i objektivnosti stvarnosti.
“Memento” je osvojio široko priznanje zbog svoje inovativne naracije i izvanredne glume, a film je bio nominiran za dva Oscara – za najbolji originalni scenarij i za montažu. A s vremenom je postao kultni klasik koji je utjecao na mnoge filmove koji su uslijedili. Nolanova sposobnost da stvori napetost i angažira gledatelja u psihološkoj igri, kao i njegova vještina manipulacije vremenom i narativom, učinili su Memento jednim od najvažnijih filmova svog vremena. Više o ovom vrlo zanimljivom filmu kojeg ćete sigurno pogledati više puta možete doznati na IMDb-u, a on na toj stranici ima vrlo visoku ocjenu od 8.4/10.
Zanimljivosti o filmu “Memento”:
- Film je režirao Christopher Nolan, a scenarij je temeljen na kratkoj priči njegova brata Jonathana Nolana.
- Radnja je prikazana unatrag. Naime, scene u filmu se odvijaju obrnutim redoslijedom kako bi gledatelj doživio dezorijentaciju glavnog lika.
- Glavni lik Leonard Shelby pati od anterogradne amnezije pa ne može stvarati nova sjećanja.
- Leonard koristi tetovaže i Polaroid fotografije kako bi pratio tragove u istrazi.
- Film je snimljen s vrlo skromnim budžetom, ali je postao veliki kritički i kultni uspjeh.
- Guy Pearce je hvaljen za iznimno zahtjevnu i uvjerljivu glavnu ulogu.
- Boja i crno-bijele scene u filmu imaju različitu narativnu funkciju. Naime, crno-bijele idu kronološki, a obojene unatrag.
- Film je bio nominiran za dva Oscara – za najbolji scenarij i montažu.
- “Memento” je bio ključan za Nolanovu karijeru. Naime, otvorio mu je vrata za režiju većih projekata, poput “Batmana“.
- Publika i kritičari ga često navode kao jedan od najinovativnijih filmova svih vremena.
Glavni glumci u filmu “Memento”:
- Guy Pearce kao Leonard Shelby briljantno tumači čovjeka koji zbog gubitka kratkoročnog pamćenja očajnički pokušava pronaći ubojicu svoje supruge, oslanjajući se na tetovaže, fotografije i bilješke.
- Carrie-Anne Moss kao Natalie donosi slojevit i tajanstven lik žene čiji su pravi motivi neprestano pod znakom pitanja, zbog čega gledatelj do samoga kraja ne zna može li joj vjerovati.
- Joe Pantoliano kao Teddy uvjerljivo utjelovljuje ciničnog i manipulativnog policajca čiji odnos s Leonardom predstavlja jedan od ključnih elemenata cijele priče.
- Mark Boone Junior u ulozi Burta, recepcionara motela, ostavlja upečatljiv dojam kao čovjek koji iskorištava Leonardovo stanje za vlastitu korist.
- Stephen Tobolowsky kao Sammy Jankis pojavljuje se u nizu važnih scena koje postupno otkrivaju koliko su sjećanja, istina i identitet međusobno isprepleteni.
- Harriet Sansom Harris kao gospođa Jankis u kratkoj, ali emocionalno snažnoj ulozi pridonosi jednoj od najpotresnijih priča koje oblikuju Leonardovo poimanje vlastite prošlosti.
Šest sličnih filmova:
- The Machinist | Nestajanje | 2004.
- Priča o tvorničkom radniku (Christian Bale) koji pati od ekstremne nesanice i počinje halucinirati te gubiti dodir sa stvarnošću. Film istražuje krivnju i psihički raspad kroz mračnu i tjeskobnu atmosferu.
- Shutter Island | Otok Shutter | 2010.
- Detektiv istražuje nestanak pacijentice iz psihijatrijske ustanove na izoliranom otoku. Kako istraga napreduje, počinje sumnjati u vlastitu percepciju stvarnosti.
- Fight Club | Klub boraca | 1999.
- Neimenovani pripovjedač osniva tajni klub borbi kako bi pobjegao od ispraznosti života, ali polako gubi identitet. Film vješto prikazuje psihološki rasap i društvenu kritiku.
- Se7en | Sedam | 1995.
- Dva detektiva love serijskog ubojicu koji ubija prema motivima sedam smrtnih grijeha. Film je mračan, psihološki i izuzetno napet, s iznenađujućim završetkom.
- Donnie Darko | Donnie Darko | 2001.
- Tinejdžer ima vizije velikog zeca koji mu predviđa kraj svijeta i navodi ga na čudne postupke. Dodajmo, film u kojem glumi izvrsni Jake Gylenhaal spaja psihološku dramu i nadrealne elemente.
- Inception | Početak | 2010.
- Skupina “kradljivaca snova” ulazi u podsvijest ljudi kako bi ukrala ili posadila ideje. Kompleksna naracija i igra s percepcijom stvarnosti podsjećaju na Nolanov stil u “Mementu“.