“Divlja horda” ili “The Wild Bunch”, kako se zove u originalu, film je iz 1969. godine u režiji Sama Peckinpaha i jedan je od najznačajnijih i najkontroverznijih filmova u povijesti američkog vesterna. Nastao u vremenu kada je žanr vesterna prolazio kroz veliku transformaciju, “Divlja horda” je ne samo redefinirala pravila igre, već je postala simbol prijelaza iz klasičnog holivudskog vesterna u mračniju, realističniju i brutalniju eru filmskog pripovijedanja.
Radnja epskog filma Divlja horda smještena je u 1913. godinu, točnije, na samom rubu nestanka Divljeg zapada. Naime, u ovo vrijeme konjicu zamjenjuju automobili, a starom načinu života prijeti moderna civilizacija. Glavni protagonisti filma su članovi ostarjele bande odmetnika predvođene iskusnim Pikeom Bishopom, kojeg glumi William Holden, a koji pokušavaju izvesti posljednji veliki posao prije nego što se povuku. No, nakon neuspješne pljačke banke bijeg ih vodi prema Meksiku. I tamo se zapliću u krvavi sukob s lokalnim vojnim diktatorom, ali i vlastitim unutarnjim demonima.
- PROČITAJTE VIŠE: Kum | Znan i kao “The Godfather”, najveća je filmska saga o zločinu, obitelji i američkom snu
Ono što Divlju hordu izdvaja od dotadašnjih vesterna nije samo moralna ambivalentnost likova, već i revolucionaran način snimanja akcijskih scena. Također, redatelj Sam Peckinpah koristi slow-motion, brzi montažni rez i paralelnu naraciju da bi prikazao nasilje s brutalnim realizmom, ali i estetskom preciznošću. A završna pucnjava u meksičkom selu trajno je urezana u povijest filma kao jedan od najsnažnijih prikaza kaosa, krvoprolića i samouništenja na velikom ekranu.
Osim Holdena u filmu “Divlja horda” glume i Ernest Borgnine, Robert Ryan, Edmond O’Brien, Warren Oates i Ben Johnson
Svi oni sjajno portretiraju likove u padu, ljude koji su svjesni da je njihov svijet nestao i da za njih više nema mjesta u novom poretku. Uz to, njihova odanost, čast i prijateljstvo (ipak) ne mogu nadoknaditi neumoljivi protok vremena i dolazak modernog doba… Tematski, film The Wild Bunch istražuje kraj muške mitologije Divljeg zapada. Peckinpah ne romantizira zločince, ali ih prikazuje s dozom ljudskosti. Točnije, kao relikte prošlosti koji traže iskupljenje, ako ne u društvu, onda barem među sobom.
Nasilje nije glamurizirano, nego je prikazano kao bolno i neizbježno. A to je u svoje vrijeme izazvalo burne reakcije, ali je i otvorilo vrata novom realizmu u Hollywoodu. Divlja horda danas se smatra jednim od najvažnijih filmova američke kinematografije. A National Film Registry ga je 1999. godine uvrstio u arhivsku zbirku filmova od kulturnog, povijesnog i estetskog značaja. Također, njegov utjecaj se osjeća u filmovima redatelja poput Martina Scorsesea, Quentina Tarantina i Johna Wooa.
Sam Peckinpah je ovim filmom stvorio nasilnu, ali dirljivu elegiju o kraju jedne epohe – ne samo Divljeg zapada, već i samog mita o junaštvu. Ukratko, Divlja horda nije priča o pobjedi, već o gubitku, nostalgiji i posljednjoj vatrenoj borbi protiv zaborava. Više o ovom legendarnom filmu iz 1969. godine možete doznati na IMDB-u, a on na toj stranici ima ocjenu 7.9/10.
