Disco glazba, koja je svoj vrhunac doživjela tijekom 1970-ih, ostala je simbol jedne nezaboravne ere plesa, blještavila i bezbrižne zabave. Rođena u klubovima New Yorka, disco je spojio različite žanrove poput funka, soula, rhythm and bluesa i latino ritmova, stvarajući plesni val koji je zahvatio cijeli svijet. A njezina glavna “misija” bila je jednostavna: pokrenuti ljude na plesni podij i ujediniti ih kroz ritam.
Korijeni disco pokreta vezani su uz afroameričke, latino i LGBTQ+ zajednice, koje su u noćnim klubovima pronašle prostor slobode i izražavanja. Naime, u to vrijeme disco je bio više od glazbe – bio je oblik otpora i afirmacije identiteta. DJ-evi su miksanjem pjesama i produženim verzijama stvarali nove plesne doživljaje, a diskoteke poput njujorškog kluba “Studio 54” postale su kultna mjesta gdje su se susretali umjetnici, glazbenici i slavne osobe.
- PROČITAJTE VIŠE: General Motors EV1 | Električni pionir koji je pokazao budućnost automobila na struju
Glazbeno, disco se oslanjao na snažan i konstantan ritam od četiri udarca u taktu, poznat kao “four-on-the-floor”, bas linije koje su tjerale na pokret i bogate orkestracije s puhačima i gudačima. Skladatelji i producenti koristili su “sintezatore” ili popularnije “sintesajzere“, čime je disco otvorio vrata budućim elektroničkim žanrovima. A među najpoznatijim izvođačima koji su oblikovali zvuk su Donna Summer, “kraljica disca”, zatim Bee Gees, Gloria Gaynor, Chic, KC and the Sunshine Band i mnogi drugi. Njihove pjesme poput “Stayin’ Alive” ili “I Will Survive” i danas su neizostavne na plesnim podijima i proslavama.
Kostimi i moda ove ere bili su jednako upečatljivi kao i sama glazba
Šljokice, blještave košulje, trapez hlače, platforme i svjetlucavi kombinezoni postali su sinonim tog vremena. Ogromne disko kugle reflektirale su svjetlost po plesnim dvoranama, stvarajući čarobnu atmosferu koja je naglašavala euforiju glazbe. A iako je krajem 70-ih i početkom 80-ih došlo do “disco backlash” fenomena, kada su neki glazbeni kritičari i rock publika smatrali da je ova vrsta glazbe previše komercijalizirana, utjecaj žanra nikada nije nestao. I upravo su iz disca proizašli house i dance glazba, a današnji DJ-i i producenti često uzimaju uzorke disco klasika i pretvaraju ih u moderne klupske hitove. Pjesme Dua Lipe ili Daft Punka samo su primjeri kako estetika ovog glazbenog žanra i dalje živi u suvremenoj pop i elektroničkoj glazbi.
Disco glazba danas doživljava svojevrsnu renesansu. Mladi naraštaji otkrivaju njezinu bezvremensku privlačnost, a vinil izdanja i retro zabave podsjećaju nas koliko je važna za razvoj plesne kulture. Ova vrsta glazbe nije samo nostalgično putovanje u prošlost. To je i podsjetnik da glazba može biti most između generacija, kultura i identiteta. Disco scena dokazala je da ritam i zajedništvo mogu nadvladati društvene podjele. Bilo da plešete uz klasike 70-ih ili suvremene interpretacije, energija disca i dalje osvaja srca i plesne podije diljem svijeta. A njegov zarazni groove i poruka slobode ostaju vječni.
10 zanimljivosti o disco glazbi:
- Korijeni u podzemlju New Yorka | Disco je nastao početkom 1970-ih u klubovima koje su posjećivale afroameričke, latino i LGBTQ+ zajednice. A tada je služio kao glazba slobode i samoizražavanja.
- Studio 54 – simbol ere | Njujorški klub Studio 54 postao je svjetska ikona disco kulture, mjesto gdje su se miješali glazbenici, modni dizajneri, glumci i umjetnici. Od Andyja Warhola do Micka Jaggera…
- Four-on-the-floor ritam | Prepoznatljiv “disco beat” temelji se na snažnom i neprekidnom udarcu bas bubnja u svakom taktu. A to potiče plesni pokret i danas prisutan u house i dance glazbi.
- DJ revolucija | Ova vrsta glazbe je popularizirala ulogu DJ-a kao umjetnika. Produžene verzije pjesama i remiksiranje uživo omogućili su neprekidno plesanje satima.
- Donna Summer – kraljica disca | Njezini hitovi poput “I Feel Love” uveli su sintezatore (sintesajzere) u glazbu i otvorili put elektroničkim žanrovima poput housea i techna.
- Film koji je promijenio sve | Film “Saturday Night Fever” (1977.) s Johnom Travoltom i glazbom Bee Geesa pretvorio je ovu vrstu glazbe iz klupske u globalnu masovnu pojavu.
- Moda koja blješti | Šljokice, trapez-hlače, platforme i svjetlucavi kombinezoni nisu bili samo odjeća nego vizualni identitet pokreta. Disco kugle postale su prepoznatljiv simbol plesne dvorane.
- Disco Demolition Night | Godine 1979. na bejzbol stadionu u Chicagu održan je događaj spaljivanja disco ploča. Ovaj događaj je simbolizirao “anti-disco” reakciju rock publike.
- Utjecaj na pop i elektroniku | Iz disco tradicije izravno su nastali house, dance i moderni pop. Današnji izvođači poput Due Lipe, Daft Punka i Lady Gage često se oslanjaju na disco-groove.
- Vinilni povratak | Originalne disco ploče na vinilu i danas su vrlo tražene među DJ-ima i kolekcionarima. A retro večeri na kojim se pušta ova glazba redovito pune klubove diljem svijeta.
