U Hrvatskoj dolazi do značajne promjene u načinu kako se formiraju cijene goriva. Naime, nakon gotovo četiri godine državne regulacije, Vlada Republike Hrvatske odlučila je polovicom srpnja 2025. godine ukinuti praksu redovitog određivanja cijena goriva uredbama. A time će se cijene benzina, dizela i plinskog ulja ubuduće formirati slobodno na tržištu. Ukratko, to znači da će ih određivati ponuda i potražnja, a ne administrativna odluka svakih 14 dana.
Podsjetimo, od listopada 2021. godine Vlada Republike Hrvatske je, zbog velikih oscilacija na svjetskom tržištu nafte, povremeno ograničavala cijene goriva kako bi zaštitila građane i gospodarstvo. Maksimalne cijene određivale su se pomoću formule koja je uključivala uvoznu cijenu (CIF Med), tečaj dolara i referentnu gustoću goriva. No takav pristup, iako privremeno učinkovit, dugoročno ograničava tržište i smanjuje konkurenciju među distributerima.
- PROČITAJTE VIŠE: Dežurne benzinske pumpe u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
Ali i stvara umjetno stabilne uvjete koji ne odražavaju stvarne troškove nabave i distribucije. Odlukom o prestanku redovitog donošenja uredbi, cijene goriva će se od srpnja 2025. godine nadalje formirati slobodno. Distributeri poput Ine, Croduxa, Tifona, Petrola i drugih sada mogu samostalno određivati maloprodajne cijene. A to će vjerojatno dovesti do većih razlika među prodajnim mjestima.
Cijene goriva će se formirati na slobodnom tržištu
S druge strane, Vlada i dalje zadržava mogućnost povremene intervencije. Pa ako dođe do ekstremnih skokova cijena ili poremećaja na tržištu, mogu se aktivirati zakonski mehanizmi za privremenu zaštitu potrošača. A ova promjena znači više odgovornosti za same potrošače. Umjesto da se oslanjaju na “državni plafon”, građani će trebati aktivnije pratiti kretanja cijena i birati gdje će točiti gorivo. To može potaknuti zdravu tržišnu utakmicu i dovesti do povoljnijih uvjeta za krajnje korisnike – ako distributeri budu konkurentni.
Deregulacija cijena goriva dolazi u trenutku kada europska tržišta bilježe stabilnije uvjete opskrbe, a globalna cijena nafte ne oscilira tako drastično kao u prethodnim godinama. Stoga stručnjaci procjenjuju da bi prijelaz na tržišni model mogao dugoročno imati pozitivan učinak – kako na konkurenciju, tako i na transparentnost u formiranju cijena. Dodajmo i da cijene goriva ostaju tema koja snažno utječe na standard građana, logistiku, prijevoz i ukupno gospodarstvo. Upravo zato će i dalje ostati pod povećalom javnosti, bez obzira na to tko ih određuje – država ili tržište.
