Alfa Romeo 166 bila je veliki talijanski adut u klasi poslovnih limuzina i model koji je trebao pokazati da Alfa Romeo može ponuditi ozbiljnu alternativu njemačkim premium proizvođačima. Predstavljena sredinom 1990-ih kao nasljednica modela 164, 166 je donijela elegantnu karoseriju, bogatu opremu i prepoznatljiv talijanski karakter. Dizajn je nastao u Alfa Romeovom Centro Stileu pod vodstvom Waltera de Silve, a automobil je postavljen na prednji pogon. Proizvodnja je trajala sve do 2007., bez izravnog nasljednika, čime je završeno jedno zanimljivo poglavlje Alfine povijesti.
Već na prvi pogled Alfa Romeo 166 razlikovala se od većine konkurenata. Dugačka i niska silueta, izražena prednja maska i elegantne bočne linije davali su joj sportski karakter koji nije nestao ni kada je riječ o velikoj limuzini. Automobil je bio dug 4,72 metra, širok 1,815 metara i imao međuosovinski razmak od 2,7 metara, pa je putnicima nudio dovoljno prostora za udobna putovanja. Posebno zanimljiv bio je interijer, koji je pokušavao spojiti luksuz, vozački ugođaj i talijanski dizajnerski štih, umjesto hladne racionalnosti karakteristične za dio konkurencije.
- PROČITAJTE VIŠE: Angry Birds | Kako je jednostavna igra s praćkom postala jedan od najvećih gaming fenomena
Prava posebnost Alfe 166 ipak se nalazila ispod poklopca motora. Kupci su mogli birati između četverocilindarskog 2.0 Twin Sparka, različitih V6 motora te 2,4-litrenog JTD turbodiesela. Posebno mjesto zauzimao je poznati Busso V6, koji je u izvedbi 3.0 razvijao 226 KS i automobilu omogućavao ubrzanje do 100 km/h za oko 7,8 sekundi. Kasnije je ponuda dodatno proširena 3,2-litrenim V6 motorom sa 240 KS, dok je modernizirani 2.4 JTD Multijet dosegnuo 175 KS.
Alfa Romeo 166 nije bila sportski automobil, ali je svojim ovjesom i upravljačkim karakteristikama pokušavala ponuditi više vozačkog karaktera od tipične velike limuzine
Sprijeda je koristila dvostruka poprečna ramena, dok je straga ugrađen multilink sustav, što je predstavljalo dobru osnovu za kombinaciju udobnosti i stabilnosti. Uz ručne mjenjače bile su dostupne i automatske izvedbe, uključujući Sportronic, dok su pojedine verzije nudile i Q-System automatski mjenjač. Na autocesti 166 je bila uvjerljiva putna limuzina, a snažniji V6 modeli davali su joj posebno uglađen karakter.
Godine 2003. Alfa Romeo 166 prošla je značajan redizajn kojim je dobila agresivniji prednji kraj inspiriran tadašnjim dizajnerskim smjerom marke, uz izmjene unutrašnjosti, podvozja i motora. Najzanimljivija novost bio je 3,2-litreni V6 sa 240 KS, dok je 2.0 V6 Turbo izbačen iz ponude. Dizelski 2.4 JTD također je unaprijeđen prelaskom na Multijet tehnologiju i dosegnuo 175 KS. Unatoč modernizaciji, 166 nikada nije ostvarila prodajne rezultate kojima se Alfa nadala pa je proizvodnja završila u lipnju 2007. godine nakon manje od 100.000 proizvedenih primjeraka.
Danas Alfa Romeo 166 zauzima posebno mjesto među automobilima koji su pokušali spojiti poslovnu ozbiljnost i talijansku emociju. Nije uspjela ugroziti dominaciju BMW-a serije 5, Mercedes-Benza E-klase ili Audija A6, ali upravo zbog toga ostala je pomalo nepravedno zapostavljena. Njezine snažne strane bili su dizajn, V6 motori, udobnost i karakter koji je nedostajao mnogim racionalnijim konkurentima. S druge strane, ograničena prodaja, pad vrijednosti i završetak proizvodnje bez nasljednika učinili su je manje uobičajenim prizorom na cestama. Za ljubitelje Alfe upravo je ta posebnost dio njezine privlačnosti.
Zanimljivosti o Alfi Romeo 166:
- Alfa Romeo 166 proizvodila se od 1996. do 2007. godine, a ukupno je proizvedeno manje od b primjeraka.
- Dizajn prve izvedbe potpisao je Walter de Silva iz Alfa Romeovog Centro Stilea.
- 166 je bila nasljednica Alfe Romeo 164.
- Automobil je koristio modificiranu osnovu povezanu s Lanciom Kappom, ali je Alfa značajno izmijenila ovjes i interijer.
- Najsnažnija serijska benzinska izvedba bila je 3.2 V6 sa 240 KS.
- Poznati Busso V6 bio je dostupan u izvedbama 2.5 i 3.0, a kasnije i kao 3.2-litreni motor.
- Alfa 166 nudila je i 2.4 JTD petcilindarski dizelski motor, koji je kasnije dobio Multijet tehnologiju.
- Vrhunske izvedbe “Super” mogle su imati MOMO kožni interijer, 17-colne naplatke, tempomat, automatsku klimatizaciju i ICS sa zaslonom u boji.
- Facelift iz 2003. godine dizajnirao je Daniele Gaglione pod nadzorom Wolfganga Eggera.
- Nakon završetka proizvodnje b nije dobila izravnog nasljednika. Dodajmo, Alfa Romeo se u toj klasi kasnije nije izravno vratila sve do potpuno drukčijeg pristupa modelima više klase.
Tehničke karakteristike:
- Model: Alfa Romeo 166 3.0 V6 24V
- Motor: 3.0 V6 24V, atmosferski benzinac
- Radni obujam: 2959 cm³
- Broj cilindara: 6
- Ventili: 24
- Najveća snaga: 226 KS pri 6200 o/min
- Najveći okretni moment: 275 Nm pri 5000 o/min
- Pogon: prednji
- Mjenjač: 6-stupanjski ručni
- 0–100 km/h: 7,8 sekundi
- Najveća brzina: oko 243 km/h
- Duljina: 4720 mm
- Međuosovinski razmak: 2700 mm
Šest konkurentskih modela:
- BMW serije 5 | Njemačka poslovna limuzina bila je jedan od najizravnijih konkurenata Alfi 166, posebno zahvaljujući odličnim voznim karakteristikama, kvaliteti izrade i širokoj ponudi snažnih benzinskih i dizelskih motora.
- Mercedes-Benz E-klasa | E-klasa nudila je tradicionalniji pristup luksuznoj limuzini, s naglaskom na udobnost, kvalitetu i dugotrajnost, dok je Alfa pokušavala privući kupce izraženijim dizajnom i sportskim karakterom.
- Audi A6 | Audi je predstavljao spoj diskretnog dizajna, napredne tehnologije i kvalitetne izrade te je bio ozbiljna alternativa za kupce koji su tražili premium limuzinu poslovne klase.
- Volvo S80 | Švedski predstavnik isticao se prostranim interijerom, udobnošću i naglašenom sigurnošću, dok je Alfa Romeo nudila emotivniji dizajn i izraženiji vozački karakter.
- Lancia Kappa | Kappa je bila posebno zanimljiva talijanska alternativa jer je dijelila dio tehničke osnove s Alfom 166, ali je nudila nešto diskretniji i tradicionalniji pristup luksuznoj limuzini.
- Saab 9-5 | Švedska limuzina pokušavala je privući kupce nekonvencionalnim dizajnom, udobnošću i snažnim turbo motorima. Ona je po karakteru bila bliža Alfi nego što bi se moglo zaključiti na prvi pogled.