Kisik je kemijski element bez kojeg život kakav poznajemo ne bi bio moguć. Ima kemijski simbol O i atomski broj 8, a u Zemljinoj atmosferi nalazi se u obliku molekularnog kisika, odnosno plina O₂. Čini približno 21 posto atmosfere i sudjeluje u brojnim prirodnim i kemijskim procesima. Iako ga svakodnevno udišemo, kisik ima mnogo širu ulogu od samog disanja. Sudjeluje u izgaranju, oksidaciji, kruženju tvari u prirodi te stvaranju brojnih kemijskih spojeva.
| VEZANO: O kemijskim elementima više doznajte ovdje.
Kisik pripada skupini nemetala i jedan je od najzastupljenijih elemenata na Zemlji. U prirodi se vrlo rijetko pojavljuje potpuno slobodan izvan atmosfere, već je vezan u različitim spojevima. Voda, primjerice, sadrži kisik u molekuli H₂O, dok ga ima i u stijenama, mineralima i mnogim organskim tvarima. Posebno je važan u Zemljinoj kori, gdje je najzastupljeniji kemijski element prema masenom udjelu. Njegova sposobnost stvaranja stabilnih veza s drugim elementima objašnjava njegovu široku prisutnost.
Jedna od najvažnijih uloga koju kisik ima povezana je s disanjem živih organizama. U ljudskom tijelu kisik ulazi u pluća, prelazi u krv i putem hemoglobina dolazi do stanica. Ondje sudjeluje u staničnom disanju, procesu kojim stanice iz hranjivih tvari dobivaju energiju potrebnu za rad organizma. U tom procesu nastaju ugljikov dioksid i voda, koji se potom uklanjaju iz tijela. Bez stalne opskrbe kisikom ljudski organizam ne može dugotrajno održavati normalne životne funkcije.
Kisik ima iznimno važnu ulogu i u prirodnim procesima
Biljke tijekom fotosinteze koriste ugljikov dioksid i vodu kako bi uz pomoć Sunčeve energije stvarale organske tvari, pri čemu kao jedan od proizvoda nastaje kisik. Na taj način biljke, alge i određeni mikroorganizmi značajno utječu na količinu kisika u atmosferi. Istodobno, disanje živih organizama i procesi razgradnje troše kisik. Stalna izmjena tih procesa dio je velikog prirodnog ciklusa koji održava ravnotežu atmosfere i omogućuje život.
Zbog svojih kemijskih svojstava ovaj element je prilično važan i u industriji, medicini i svakodnevnom životu. Koristi se u metalurgiji, primjerice pri proizvodnji i obradi čelika, kao i u različitim postupcima zavarivanja i rezanja metala. U medicini se primjenjuje kao terapijski kisik za osobe kojima je potrebna dodatna opskrba. Ovaj element se koristi i u kemijskoj industriji za različite reakcije i proizvodnju spojeva. Iako sam po sebi nije gorivo, značajno podržava izgaranje pa je iznimno važan u brojnim tehnološkim procesima.
Zanimljivo je da ovaj kemijski element nije uvijek bio prisutan u atmosferi u količini kakvu poznajemo danas. Njegova koncentracija postupno se povećavala zahvaljujući fotosintetskim organizmima, osobito tijekom ranih razdoblja razvoja života na Zemlji. No, danas je kisik jedan od ključnih elemenata biosfere, atmosfere i mnogih kemijskih spojeva. Njegova prisutnost omogućuje aerobno disanje, sudjeluje u nastanku vode i minerala te pokreće brojne kemijske reakcije. Iako ga često uzimamo zdravo za gotovo, kisik je jedan od temelja života i prirodne ravnoteže našeg planeta.
Zanimljivosti o kisiku:
- Kisik je treći najzastupljeniji element u svemiru. Naime, nakon vodika i helija, kisik je jedan od najčešćih kemijskih elemenata u svemiru.
- Ovaj kemijski element čini oko 21 posto Zemljine atmosfere. Preciznije, udio molekularnog kisika iznosi približno 20,95 posto.
- Kisik nije uvijek bio prisutan u velikim količinama. Nekada davno Zemljina rana atmosfera je sadržavala vrlo malo slobodnog kisika, a njegova se količina povećala zahvaljujući fotosintezi.
- Kisik je prvi put izoliran u 18. stoljeću. Neovisno su ga proučavali Carl Wilhelm Scheele i Joseph Priestley, dok je Antoine Lavoisier kasnije značajno pridonio razumijevanju njegove uloge u kemijskim reakcijama.
- Tekući kisik ima plavkastu boju. Za razliku od bezbojnog plinovitog kisika, ovaj element u tekućem stanju izgleda blijedoplavo.
- Kisik podržava izgaranje, ali nije gorivo. Naime, on sam ne gori, ali omogućuje i znatno ubrzava izgaranje drugih tvari.
- Ozon je također oblik kisika – molekula ozona sastoji se od tri atoma kisika i ima kemijsku formulu O₃. Dodajmo, ozon u stratosferi pomaže u zaštiti Zemlje od ultraljubičastog zračenja. Više informacije o ozonskom omotaču možete doznati ovdje.
- Kisik može biti vrlo reaktivan – zbog njegove reaktivnosti mnoge tvari lako oksidiraju. Hrđanje željeza jedan je od svakodnevnih primjera takve reakcije.
- Veći dio kisika na Zemlji nije u atmosferi. Velike količine kisika kemijski su vezane u vodi, mineralima i stijenama, osobito u Zemljinoj kori.
- Kisik ima važnu ulogu u svemirskim letovima. Koristi se u sustavima za održavanje života u svemirskim letjelicama, a tekući kisik također se koristi kao oksidans u raketnim motorima.