Od samih početaka filmske umjetnosti, ideja da će se umjetna inteligencija previše razviti i na kraju uništiti čovječanstvo fascinira i plaši gledatelje. Hollywood je desetljećima stvarao vizije budućnosti u kojima strojevi razmišljaju, osjećaju i donose odluke – ponekad bolje od ljudi, a ponekad pogubno za čovječanstvo. Od prvih robota s ljudskim crtama do sofisticiranih algoritama koji upravljaju svijetom, film je postao ogledalo naših nada, strahova i moralnih dilema.
Prvi prikaz umjetne inteligencije na filmu seže još u 1927. godinu i remek-djelo Fritza Langa – “Metropolis“. U njemu humanoidni robot Maria simbolizira spoj tehnologije i ljudskosti te upozorava na opasnost kad stroj preuzme ljudsko lice. Kasnije, 1968. godine, Stanley Kubrick u “2001: Odiseji u svemiru” stvara HAL-a 9000 – računalni um koji postaje svjestan i odlučuje eliminirati svoje ljudske kolege. Dodajmo i da je HAL prvi pravi “filmski algoritam” – bez emocija, ali s logikom koja se okreće protiv čovjeka.
Osamdesete i devedesete godine 20. stoljeća donijele su zlatno doba filmske umjetne inteligencije. “Blade Runner” Ridleyja Scotta iz 1982. godine postavio je pitanje što znači biti čovjek, dok su “Terminator” i “Terminator 2” prikazali AI kao prijetnju opstanku civilizacije – kroz sustav “Skynet” koji uništava čovječanstvo vlastitim oružjem. Iako zastrašujući, ti SF filmovi potaknuli su stvarne rasprave o etici automatizacije i autonomnih sustava.
Ulaskom u novo tisućljeće i Hollywood “mijenja ton”
Tako “A.I. Artificial Intelligence“, film Stevena Spielberga iz 2001. godine nudi emocionalnu priču o dječaku-robotu koji želi postati čovjek. Naime, umjetna inteligencija više nije samo alat ili neprijatelj – postaje biće koje teži ljubavi, prihvaćanju i smislu. Sličan pristup donosi “Her” (2013.), gdje čovjek razvija romantičan odnos s operativnim sustavom. A tu AI više nije vanjska prijetnja, nego ogledalo naših emocija i usamljenosti.
Danas, dok svijet raspravlja o ChatGPT-u, autonomnim automobilima i umjetnim umovima koji sami uče, jasno je da su filmske vizije postale stvarnost. Hollywood je predvidio mnoge današnje dileme: gubitak privatnosti, algoritamsku kontrolu informacija pa čak i emocionalnu ovisnost o digitalnim entitetima. Umjetna inteligencija na filmu tako ostaje neiscrpna tema. Ali i upozorenje da u potrazi za savršenstvom možda stvaramo vlastiti odraz.
10 zanimljivosti o umjetnoj inteligenciji na filmu:
- HAL 9000 iz “”2001: Odiseje u svemiru” izgovarao je “I’m sorry, Dave.”, rečenicu koja je postala simbol hladne AI logike.
- Riječ “robot” potječe iz češke riječi “robota”, što na hrvatskom znači “prisilni rad“, a prvi put je korištena u kazališnoj drami 1920. godine.
- “Blade Runner” je temeljen na romanu Philipa K. Dicka “Do Androids Dream of Electric Sheep?“.
- James Cameron je za “Terminatora” crpio inspiraciju iz vlastitih noćnih mora.
- Steven Spielberg je preuzeo projekt “A.I.” od Stanleya Kubricka nakon njegove smrti.
- U filmu “Her” glas umjetne inteligencije daje Scarlett Johansson, iako ju nikada ne vidimo.
- “Ex Machina” je snimljen s minimalnim efektima, kako bi umjetna inteligencija djelovala “što stvarnije”.
- HAL-ovo “oko” u filmu stalno prati glumce, simbolizirajući nadzor i kontrolu.
- “The Matrix” koristi AI kao metaforu za sustav koji zarobljava ljude u iluziji stvarnosti.
- Umjetna inteligencija postaje sve češći “glavni lik” u SF filmovima 21. stoljeća, a ne samo antagonista.
