U Galeriji Galženica u petak, 3. listopada 2025. godine, u 19 sati, otvara se obljetnička izložba “Galženica: urbana utopija na periferiji”. A ova izložba obilježava dvije velike obljetnice – 50 godina od početka izgradnje radničkog stambenog naselja Galženica III i 45 godina djelovanja Doma kulture Galženica.
Naime, u Domu kulture tada je otvorena Galerija Galženica, prva velikogorička galerija za suvremenu umjetnost. Također, otvorena je i knjižnica te manja polivalentna dvorana za koncerte, kinoprojekcije, predstave i druge kulturne sadržaje. Sve to je objedinilo brojne kulturne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje urbane gradske sredine, a ne “spavaonice”, u kakva su se zbog lošeg promišljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez društvenih sadržaja.
- PROČITAJTE VIŠE: Hyundai Nexo | Crossover SUV jedan je od najistaknutijih modela u segmentu vozila pogonjenih gorivnim ćelijama
“Interdisciplinarna izložba hibridnog tipa Galženica: urbana utopija na periferiji, u čijem su stvaranju sudjelovali povjesničari umjetnosti, studenti etnologije i kulturne antropologije te suvremeni umjetnici, podijeljena u dvije vizualno-narativne cjeline. A one se razlikuju metodološkim pristupom i okvirom, s ciljem i željom što kompleksnijeg sagledavanja ove gradske četvrti. Gornja etaža galerije fokusirana je na proučavanje dominantnih narativa o izgradnji i životu naselja kreiranim putem medijske slike (novinski članci, periodika, oglasi, dokumentarne fotografije, karikature), pružajući neposredan uvid u događaje, prevladavajuće stavove i vrijednosti te jezik razdoblja”, rekla je Antonia Vodanović, autorica izložbe “Galženica: urbana utopija na periferiji“.
Izložba “Galženica: urbana utopija na periferiji” može se pogledati do petka, 21. studenog 2025. godine
“Na temelju novina može se pratiti što je javnost tada smatrala važnim i koji su problemi dominirali. Ali i kako su određeni pojedinci, grupe ili ideje predstavljane široj javnosti. Medijska slika važna je za proučavanje povijesti naselja, jer pokazuje širi društveni kontekst u kojem se odvijala stanogradnja i život naselja. Takav pristup omogućuje da se medijski sadržaji ne promatraju samo kao izvori činjenica. Nego i kao povijesni dokumenti o načinima na koje su društvo, politika i kultura oblikovali javnu percepciju urbanog prostora grada”, smatra autorica izložbe.
“Uz bogatu arhivsku građu s preko 200 novinskih članaka izložba istražuje kako se kroz medije (re)kreirala slika i kolektivna memorija o izgradnji ovog radničkog naselja, dok se osobna memorija reflektira u sjećanjima arhitekata i urbanista angažiranih na izgradnji naselja te stanovnika ove gradske četvrti, dajući nam neposredniji, topliji i osobniji uvid u prošlost naselja. Izložbu prate i radovi suvremenih umjetnika koji u svom radu obrađuju teme medijske reprezentacije, osobne i kolektivne memorije te javnog prostora naselja”, dodala je Antonia Vodanović.
Autorica izložbe i voditeljica istraživanja je viša kustosica Antonia Vodanović. A dizajn izložbenog postava potpisuje grafički dizajner Nikola Križanac. U istraživanjima su sudjelovali Tin Marušić, student povijesti umjetnosti te Nela Drach i Merjem Memić, studentice etnologije i kulturne antropologije. Dodajmo i da su u sklopu izložbenog projekta producirana i dva nova umjetnička rada nagrađivanih mladih autora. Točnije, Ivana Buvinića (fotografska serija “Kamen temeljac“) i Ivana Gundića (konceptualni rad “Outsourcing“). Zanimljivo je spomenuti da je Gundulićev rad nastao u suradnji sa Zlatkom Majsecom, velikogoričkim pjesnikom, piscem i kantautorom. Uz navedeno, prikazat će se i rad Božene Končić Badurine. A to je videodokumentacija kolektivnog performansa “U pola dva na trgu” iz 2013. godine. Uz navedeno, bit će izložene i dokumentarne fotografije Renata Glogovčana iz 2003. godine.
Galženica | Velikogoričko naselje po mjeri čovjeka
Sve do završetka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadržava strukturu poluurbanog longitudinalnog naselja. Sliku grada u to vrijeme činila je loša ili nepostojeća infrastruktura i nepopločane blatnjave ulice pune izmeta sajamske stoke. A voda se uglavnom crpila iz privatnih bunara. U to vrijeme na prostoru Galženice nalazila su se polja kukuruza i tek pokoja seoska obiteljska kuća. Poljoprivredno područje tada perifernog i neizgrađenog dijela grada 1965. godine predviđeno je za izgradnju Doma zdravlja. I to u sklopu novog centra Velike Gorice.
No zbog nedostatka sredstava s projektom se krenulo tek 1971. godine. A na njegovu izgradnju pozitivno je utjecalo to što je ovaj, do tada periferni i neurbanizirani dio grada, umeđuvremenu dobio komunalnu infrastrukturu. Također, paralelno se krenulo sa stanogradnjom te je 26. lipnja 1972. godine položen kamen temeljac za novo stambeno naselje Galženica. Dodajmo, ono danas obuhvaća dvije gradske četvrti – Vladimir Nazor (Galženica I i II) i Braća Radić (Galženica III).
Realizacija Galženice kao radničkog naselja za kolektivno stanovanje odvijala se u tri faze
Sama izgradnja je trajala od 1972. do 1981. godine pod vodstvom G.P. Industrogradnja. Prva i druga faza odvijala je od 1972. do 1975. godine, izuzev izgradnje Doma zdravlja (arhitekt Branko Vasiljević). A te faze obuhvaćaju izgradnje Vodotornja (arhitekt Đuro Mirković), četverokatne stambene nizove (arhitekti Jasminka Gornik i Rajko Šafran) i osmerokatne stambene zgrade s poslovnim prostorima u prizemlju (arhitekti Jasminka Gornik i Rajko Šafran) i gradnju osnovnu škole (arhitektice Svjetlana Orešković i Melita Škarog). Ali i manjeg trga, policijske postaje, dječje vrtića s jaslicama, opskrbnog centar, garaže i kotlovnicu.
Od posebnog je arhitektonsko-urbanističkog značaja za grad stambeno naselje Galženica III s planiranih 1260 stanova za oko 4000 novih stanovnika zaposlenih u okolnim tvornicama, s čijem se izgradnjom krenulo 1975. godine. Naselje je sastavljeno od šest stambenih blokova (arhitekti Hrvojka Paljan i Oton Strgar), Doma kulture Galženica i Trga Stjepana Radića (arhitektica Hrvojka Paljan), vrtića i jaslica, toplane, dječjih igrališta i parkirališta. A poseban naglasak stavljen je na viziju arhitektice Hrvojke Paljan. Naime, ona je naselje oblikovala prema načelima urbane sociologije, stvarajući prostore susreta, interakcije i zajedništva. Umjesto puke “spavaonice”.
Gledano s urbanističkog stajališta Galženica je izvrsno planirano i ostvareno naselje. I to naselje s kvalitetno koncipiranom stanogradnjom i blizinom osnovnih sadržaja za život. Ali i raznolikom ponudom prostora za različite dobne, kulturne i socijalne skupine. Te dobrom prometnom mrežom i pješačkom infrastrukturom, prostorima koji potiču susrete i zajedničke aktivnosti. I s dovoljno kvalitetnih parkova, igrališta, trgova i šetnica, dobro povezanim funkcijama…
