Sueski kanal jedan je od najvažnijih plovnih putova na svijetu, a njegova strateška i ekonomska važnost usporediva je s Panamskim kanalom. Riječ je o umjetnom kanalu koji povezuje Sredozemno i Crveno more, omogućujući brodovima da izbjegnu dug i opasan put oko Afrike, preko Rta dobre nade. Time kanal značajno skraćuje pomorske rute između Europe i Azije, posebno između luka poput Rotterdama i Šangaja.
Dug 193 kilometra, kanal se proteže od Port Saida na sjeveru do Suesa na jugu Egipta. A njegova posebnost leži u tome što nema ustava. Naime, kanal je potpuno na razini mora, što omogućuje neprekidan i jednostavan prolaz brodova u oba smjera. Također, danas je Sueski kanal ključna točka u globalnoj trgovini, kroz koju prolazi više od 10 posto svjetske robne razmjene.
- PROČITAJTE VIŠE: Superračunalo | Moć stroja u službi znanosti i napretka
Izgradnja Sueskog kanala započela je 1859. godine pod francuskim inženjerom Ferdinandom de Lessepsom, a završena je 1869. godine. Projekt je bio golem pothvat za to doba i uključivao je desetke tisuća radnika, od kojih je velik broj stradao zbog bolesti, iscrpljenosti i loših uvjeta. Kada je kanal otvoren, imao je ogroman utjecaj na svjetsku trgovinu i geopolitičke odnose, a ubrzo su se za njega počele nadmetati najjače svjetske sile.
Od samog početka, Sueski kanal bio je predmet interesa i sukoba
Godine 1956., egipatski predsjednik Gamal Abdel Nasser nacionalizirao je kanal, koji je do tada bio pod upravom britansko-francuske kompanije. Ova odluka izazvala je tzv. Suesku krizu, u kojoj su Francuska, Velika Britanija i Izrael napali Egipat. Iako su vojne operacije bile kratkotrajne, kriza je imala dalekosežne političke posljedice i označila kraj kolonijalne ere u toj regiji.
Kanal je kroz povijest više puta bio zatvaran, posebno tijekom arapsko-izraelskih ratova, ali se uvijek iznova vraćao kao ključna trgovačka arterija. U posljednjih nekoliko desetljeća Egipat kontinuirano ulaže u proširenje i modernizaciju kanala kako bi omogućio prolaz većim brodovima i povećao kapacitet. Najveće proširenje završeno je 2015. godine, kada je otvoren paralelni kanal dug 35 kilometara, što je omogućilo dvosmjerni promet na većem dijelu rute.
Unatoč napretku, kanal je i dalje osjetljiv na incidente. Najpoznatiji je onaj iz ožujka 2021. godine, kada je golemi kontejnerski brod Ever Given nasukao se i blokirao kanal punih šest dana, što je izazvalo globalne poremećaje u opskrbnim lancima i gubitke u milijardama dolara. Taj događaj pokazao je koliko svijet i dalje ovisi o toj uskoj vodenoj arteriji. A danas Sueski kanal ostaje srce egipatske ekonomije i jedan od najvažnijih trgovačkih pravaca svijeta. Egipatska vlada planira daljnja ulaganja u infrastrukturu, sigurnosne sustave i digitalizaciju kako bi povećala efikasnost i zadržala ključnu ulogu u globalnoj logistici. Više o ovom važnom kanalu možete doznati na Wikipediji.
Specifikacije Sueskog kanala (2024.):
- Duljina kanala: 193 km
- Širina:
- Površinska širina: 205 do 345 m
- Širina plovnog puta na dnu: 60–77 m (ovisno o dionici)
- Dubina: 24 m
- Vrijeme prolaska: oko 12–16 sati
- Maksimalna dopuštena duljina broda: do 400 m
- Maksimalna širina broda: do 59 m
- Maksimalni gaz (dubina uronjenog dijela broda): do 20,1 m
Kroz kanal dnevno prolazi:
- 60–70 brodova (prosjek)
- Godišnje: preko 20.000 brodova
Doprinos svjetskoj trgovini:
- Više od 10% ukupne globalne robne razmjene
- Više od 12% svjetske trgovine naftom i LNG-om
Ekonomski značaj (2023.):
- Prihod Egipta od kanala: preko 9,4 milijarde USD godišnje
- Kanal je drugi najveći izvor deviza za Egipat (nakon turizma)
