Hrvatski će BDP u 2020. godini sigurno pasti više od 10, možda i do 20 posto, uz istodobno snažan pad turizma te pad izvoza između 10 i 30 posto, pokazalo je poslovno istraživanje. Također, smatra se da će se Hrvatska ekonomija oporavljati dvostruko dulje od svjetske. Uz to, naša zemlja će ući u razdoblje nagle recesije i dugog oporavka ekonomije. A to sve tvrde rezultati prvog u nizu kvartalnih istraživanja Business Executives’ Quarterly Outlook (BEQO) o očekivanjima poslovne zajednice u 2020. godini.
Istraživanje, koje su pokrenuli konzultantska agencija EQUESTRIS i prvi poslovni radio poslovniFM, provedeno je elektronskim putem na uzorku od 200 poduzetnika, vlasnika i direktora tvrtki, u razdoblju od 30. travnja do 6. svibnja 2020. godine. Cilj istraživanja je bilo dobivanje stavova poslovne zajednice o poslovanju u krizi. Ali i poduzetničkim procjenama o tome kako će se kriza odraziti na njihovo poslovanje i na gospodarstvo u cjelini. Među poduzetnicima obuhvaćenim istraživanjem njih 55 posto prvenstveno je usredotočeno na usluge, a 23 na proizvode. A toliko je i onih koji se usmjeravaju i na proizvode i usluge. Dodajmo, ovim istraživanjem su obuhvaćeni poduzetnici iz ukupno 18 različitih djelatnosti.
- PROČITAJTE VIŠE: Pandorina kutija | Mit o znatiželji, kazni i nadi koja ostaje
Četvrtina poduzetnika ocjenjuje da će pad BDP-a biti 10%. A njih čak 21% smatra da će biti veći od 30%. Čak 75% poduzetnika očekuje pad u turizmu veći od 30%. Usto njih 46% predviđa pad izvoza za 10 do 30 posto, dok ih 25% predviđa pad izvoza veći od 30%. Također, očekivano, poduzetnici smatraju da će sve to dovesti do pada cijena nekretnina, industrijske proizvodnje, prosječne neto plaće, stranih ulaganja. No poduzetnici istodobno upozoravaju kako će rasti stopa nezaposlenosti i do 30 posto. Ali i da će se indeks korupcije povećati za čak 20 do 30 posto.
Istraživanje pokazuje da će se hrvatska ekonomija oporavljati dvostruko dulje od svjetske
Promatrajući vrijeme oporavka, najveći broj poduzetnika, njih 61%, predviđa za hrvatsku ekonomiju tzv. U-shaped model recesije, odnosno da će Hrvatska ući u razdoblje nagle recesije i dugog oporavka. Četvrtina poduzetnika smatra da će do oporavka proći najmanje tri godine, dok je trećina poduzetnika mišljenja da će biti dovoljne dvije godine. S druge pak strane, hrvatski su poduzetnici optimističniji kad je u pitanju oporavak svjetske ekonomije, koja će se, po njihovom promišljanju i stavu 69% ispitanika, oporaviti već za jednu do dvije godine.
Kod 86% poduzetnika kriza uzorokovana koronavirusom je odmah, pokazalo je istraživanje, smanjila prihode, samo je pitanje u kojem postotku. Tako će više od 32% poduzetnika imati u 2020. pad prihoda veći od 30%, uz gotovo siguran pad dobiti. Zanimljivo je da kod 10% poduzetnika ne bi trebalo biti pada prihoda, a 10 % poduzetnika očekuje i manji rast. Poduzetnike zabrinjava i pad novougovorenih poslova. 74% poduzetnika u poslovnoj 2020. godini osjetit će taj pad, od kojih će njih 32% imati pad i veći od 30%.
Zanimljiv je podatak o troškovima poslovanja, a odgovori su grupirani gotovo u trećinama. Njih 37% smatra da će doći do smanjenja, 31% da se neće promijeniti, dok ih 35% smatra da će čak doći do rasta troškova poslovanja. Što se pak tiče zaposlenih, više od 60% poduzetnika zadržat će sadašnje zaposlenike, kod 9% poduzetnika se može očekivati i rast zapošljavanja, dok će kod više od 30% poduzetnika pasti broj zaposlenih. Ali najviše za najmanji postotak – do 10 posto.
Ulaganja u padu, ali digitalna transformacija raste
Podaci također pokazuju pad i kad je riječ o ulaganju – kod većine poslovanja pala su sponzorstva i donacije (39%), ulaganje u marketing i oglašavanje (40%) te ulaganja u postrojenja / opće kapitalne izdatke (38%). Iako su ulaganja u marketing i oglašavanje pala kod 40% poduzeća, kod njih 21% ulaganja u marketing i oglašavanje bilježe rast.
Također najviše tvrtki ulagalo je u digitalnu transformaciju. Taj podatak potvrđuje trend promjene online poslovanju, što je očito tijekom koronakrize, zbog čega su poduzetnici prilagodili svoj poslovni model situaciji na tržištu. Većina poduzetnika također smatra da će se ovakva slična situacija s ulaganjima održati do kraja 2020. godine. S tim da bi se, prema rezultatima istraživanja, ulaganja u marketing i oglašavanje mogla povećati kod 28% tvrtki.
Istraživanje je zabilježilo brojne izazove, kao i zabrinutost kod zajednice
Poslovnu zajednicu najviše brine mogućnost potencijalne globalne recesije (58 posto poduzetnika) i financijskog utjecaja takvog događaja na rezultate poslovanja (52 posto poduzetnika). Više od polovice poduzetnika posljedično brine i likvidnost (51 posto). Također, za 57 posto poduzetnika najvećim izazovima smatra nedostatak potražnje. Za 40 posto poduzetnika to je nemogućnost obavljanja osnovne djelatnosti, dok je za trećinu poduzetnika najveći izazov otežana naplata potraživanja. Za 28 posto poduzetnika izazov će biti prilagoditi se promijenjenim potrošačkim navikama. A za njih 26 posto kako uopće riješiti problem likvidnosti u poslovanju.
Čak 63 posto tvrtki smatra da neće izdržati dulje od šest mjeseci u slučaju pojave drugog vala koronavirusa. Među pet glavnih poteza koje su poduzetnici povukli čim je počela koronakriza jesu smanjenje troškova poslovanja. Ali i prijava na mjere potpore, zaštita zaposlenika i rad u timovima, digitalizacija te rad od kuće. Više od 50 posto poduzetnika ne očekuje promjene u statusu njihova poslovanja. A samo 6 posto razmišlja o prodaji udjela, dok njih 10 posto o prodaji cijele tvrtke. Za 11 posto poduzetnika rješenje je spajanje s drugom tvrtkom. Dok ih 27 posto razmišlja o strateškom partnerstvu s drugim tvrtkama.
Gotovo 40 posto poduzetnika nije zatražilo mjere potpore. No 75 posto od poduzetnika koji su zatražili potpore jesu te potpore u cijelosti i dobili, njih 18 posto djelomično, a tek 7 posto nije dobilo zatražene potpore. Poduzetnici su u najvećoj mjeri zadovoljni politikom Vlade za pomoć gospodarstvu – njih 14 posto u potpunosti, 35 posto djelomično, petina poduzetnika nije ni zadovoljna ni nezadovoljna, dok ih je po 16 posto donekle odnosno u potpunosti nezadovoljno.
