šumarski fakultet zagreb / 121. godina

Na proslavi 121. obljetnice Šumarskog fakulteta proglašeno hrvatsko stablo godine

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu obilježio je 121 godinu svog djelovanja svečanom sjednicom kojoj su nazočili mnogobrojni visoki uzvanici, znanstvenici i suradnici, studenti i djelatnici te ostali gosti. Sjednica je ujedno bila i prilika za proglašenje hrvatskog stabla godine, a tu je titulu ponio ginko iz Daruvara koji je nominirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko – bilogorske županije.

Hrvatsko stablo godine bit će kandidirano na finale natjecanja Europsko stablo 2020. godine, a ujedno će dobiti i Istraživanje zdravstvenog stanja i statike stabla upotrebom sigurnih i neagresivnih metoda rezistografiranja i zvučnog tomografiranja, nagradu koju osigurava upravo Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Uzvanike je na početku sjednice pozdravio prof. dr. sc. Tibor Pentek, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a obratili su im se i mr. sc. Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, dr. sc. Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, akademik Igor Anić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti, Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, doc. dr. sc. Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta te Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

>>> PROČITAJTE VIŠE: 6. Sveučilišna brucošijada u Studentskom centru uz nastup grupe The Beat Fleet

“O važnosti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za gospodarstvo Republike Hrvatske, ali i za društvo i državu u cjelini, kao nepresušnog izvora visokoobrazovanih šumarskih i drvnotehnoloških stručnjaka, konkurentnih ne samo na tržištu rada Republike Hrvatske, već i Europske unije, najbolje govore sljedeći i brojni drugi podaci. Šume i šumska zemljišta čine oko 47 posto ukupne kopnene površine naše države te su zaštićena Ustavom kao dobra od iznimnog interesa za Republiku Hrvatsku. Krasi ih velika biološka raznolikost, a 95 posto prirodnog je porijekla te u njima raste 260 autohtonih drvenastih šumskih vrsta. Doprinos šumarstva kao privredne grane BDP-u Republike Hrvatske iznosi oko 1 posto, a izvoz se drvoprerađivačke industrije kreće oko 10 posto ukupnog izvoza naše države. Ipak, važnost šuma za Republiku Hrvatsku mnogo je šira, ponajprije s ekološkog stajališta. U bliskoj budućnosti Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ali i čitavu šumarsku i drvnotehnološku struku čekaju zahtjevni izazovi na koje će trebati brzo i odlučno odgovoriti. U tom će nam nastojanju od nemjerljive pomoći biti šumarska i drvnotehnološka tradicija vrijedna strahopoštovanja, tradicija oplemenjena suvremenim spoznajama šumarske i drvnotehnološke znanosti te primijenjena u šumarskoj i drvnotehnološkoj operativi djelovanjem stručnjaka poniklih na zagrebačkom Šumarskom fakultetu”, izjavio je dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u zagrebu prof. dr. sc. Tibor Pentek.

Šumarska nastava u Hrvatskoj dobila je sveučilišni status 20. listopada 1898. godine otvorenjem Šumarske akademije pri ondašnjem Mudroslovnom (danas Filozofskom) fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujući unapređenju nastavnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada, usavršavanju studijskih programa, povećavanju infrastrukturnih kapaciteta i ljudskih resursa, objavi znanstvenih radova i knjiga te razvijanju suradnje s mnogim relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i pojedincima, Šumarski fakultet od svojih početaka daje izniman doprinos razvoju šumarske i drvnotehnološke struke. Do danas ga je završilo više od osam tisuća diplomiranih inženjera, odnosno magistara inženjera šumarstva i magistara inženjera drvne tehnologije, obranjeno je oko 430 magistarskih i specijalističkih radova te oko 200 doktorskih radova.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas provodi tri preddiplomska sveučilišna i jedan preddiplomski stručni studij, četiri diplomska studija, jedan poslijediplomski doktorski te veliki broj poslijediplomskih specijalističkih studija.

Fakultet obuhvaća 6 Zavoda na Šumarskom te 5 Zavoda na Drvno – tehnološkom odsjeku, ima i 21 laboratorij od čega su dva akreditirana, kao i šumski vrt, arboretum i rasadnik ukupne površine 7 hektara. Samo u Zagrebu, na dvjema bliskim lokacijama, raspolaže s oko 24.000 četvornih metara prostora. Dodatni se prostori nalaze i na pet fakultetskih nastavno-pokusnih šumskih objekata u Zagrebu, Zalesini, Lipovljanima, Velikoj i na Rabu, u okviru kojih fakultet gospodari s oko 3.500 hektara šuma posebne namjene, šuma namijenjenih prvenstveno nastavnom i znanstvenoistraživačkom radu, i to u svim najvažnijim klimazonalnim šumskim zajednicama Hrvatske. U sastavu nastavno – pokusnih šumskih objekata nalaze se i dva lovišta površine gotovo 10.000 hektara koja služe prvenstveno za potrebe nastave i znanstvenih istraživanja.

Vrlo česta terenska nastava samo je jedna od posebnosti koja Šumarski fakultet razlikuje od ostalih fakulteta, a s obzirom na to da se izvodi u sklopu većine kolegije, studenti tijekom studija obiđu gotovo sve krajeve Republike Hrvatske. Pritom studenti Šumarskog odsjeka većinom obilaze zaštićena područja, poput nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih, dok studenti Drvno-tehnološkog odsjeka obilaze drvno – tehnološke pogone i tvrtke koje se bave izradom namještaja. Također, terenske se nastave često održavaju u drugim zemljama, primjerice u Češkoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Sloveniji.

Šumarski fakultet Zagreb / Josip Margaletić, Tibor Pentek, Marija Vučković, Vjekoslav Živković i Stjepan Pervan
Šumarski fakultet Zagreb
Josip Margaletić, Tibor Pentek, Marija Vučković, Vjekoslav Živković i Stjepan Pervan

Uz svečanu sjednicu, u okviru proslave obljetnice proglašeno je i hrvatsko stablo godine, pobjednik natjecanja koje naglašava značaj starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini koja zaslužuju našu brigu i zaštitu. Nominirana su stabla hrast lužnjak iz prašume Prašnik kod Stare Gradiške, ginko iz Daruvara, hrast kitnjak iz Vojakovačkog Osijeka, hrast lužnjak iz zagrebačke park-šume Maksimir, velelisna lipa iz Visokog te bijela murva iz Brtonigle, a pobjedu je odnio ginko iz Daruvara, sakupivši 20.129 glasova. Pobjedničkom stablu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu osigurat će Istraživanje zdravstvenog stanja i statike stabla upotrebom sigurnih i neagresivnih metoda rezistografiranja i zvučnog tomografiranja.

Uz to, bit će kandidirano i za Europsko stablo 2020. godine, natjecanje u organizaciji Environmental Partnership Associationa, the European Landowners Organisationa i TeraParka u suradnji s Europskom komisijom, pod nadležnosti povjerenika Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenua Velle.

Ključne riječi (tagovi): - - - - -

1 thought on “Na proslavi 121. obljetnice Šumarskog fakulteta proglašeno hrvatsko stablo godine

Comments are closed.