par crvenokljunih labudova - drugo maksimirsko jezero, zagreb - siječanj 2022.

Drugo maksimirsko jezero postalo novi dom za par crvenokljunih labudova

Drugo maksimirsko jezero postalo je novi dom za par crvenokljunih labudova koji su došli iz Sesvetske Selnice. Naime, mužjak ima oštećeno letno perje zbog čega ne može letjeti, a njegova ga partnerica prati u dobru i zlu. Par je godinama skladno živio na jezeru koje je nastalo iskopom gline kraj bivše ciglane u Sesvetskoj Selnici, no kad je labudovima pronađeno bolje mjesto za život, dogovoreno je njihovo preseljenje.


“Godinama smo u kontaktu s građanima iz Sesvetske Selnice koji nas zovu kad se labudovi nađu u nevolji. Npr., kada im je jezero okovano ledom ili kad je labudovima potreban pregled veterinara. Zajednička nam je želja bila da labudovima potražimo mjesto gdje će imati potreban mir, ali i gdje će ih stručnjaci lakše nadzirati. U akciji hvatanja labudova uz terensku ekipu Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba sudjelovali su zagrebački vatrogasci. A prije ponovnog puštanja u prirodu labudove smo temeljito pregledali u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba“, rekao je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba.

Akcija kojom je preseljen par labudova jedna je u nizu kojima se revitalizira život na maksimirskim jezerima

“Nadamo se da će se ovdje labudovima iz Sesvetske Selnice idućih godina pridružiti i drugi labudovi. Naime, drugo maksimirsko jezero je dom labudova od njegova nastanka 1941. godine. Zbog toga se na jezeru postavlja i labuđi otočić nadahnut onim kakav je nekada bio na istom mjestu, a koji se može vidjeti na starim fotografijama Maksimira. Naši stariji sugrađani s nostalgijom se prisjećaju i labuda Jure, miljenika mnogobrojnih generacija koje su posjećivale naš park. Doseljeni par labudova obnavlja posebnu vezu između Maksimira i labudova, ptica koje u mnogim kulturama imaju pozitivnu simboliku. Ta simbolika ide od dobrote i elegancije do ljubavi”, rekla je Nika Dolenc, v. d. ravnatelja Javne ustanove Maksimir.

Postavljanje labuđeg otočića te uređenje Drugoga maksimirskog jezera koje će uskoro biti dovršeno, aktivnosti su u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II).

Infrastrukturni zahvati u parku Maksimir donose sadržaje nove koji će građanima omogućiti nove doživljaje

“Također, park s partnerskim ustanovama najavljuje i daljnji razvoj i podizanje vlastitih kapaciteta. Projekt osigurava i niz stručnih podloga zahvaljujući kojima će se podići kvaliteta upravljanja parkom Maksimir i značajnim krajobrazom Savica. Gradski prozori u prirodu donose i nove edukativne elemente te programe. Ukupni cilj projekta je promocija prirodnih i kulturnih vrijednosti naših zaštićenih područja. Maksimir je zeleni dragulj Zagreba i naša je obveza očuvati ga. Sve kako bi u nadolazećim desetljećima Zagrepčani i njihovi gosti u toj urbanoj zelenoj oazi mogli uživati u razonodi i odmoru”, smatra je Dejan Jaić, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.

Projekt Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine. Nositelj projekta je Grad Zagreb. Partneri su Javna ustanova Maksimir, udruga BIOM, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i udruga Vjetar u leđa. Suradnik na projektu je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba. Više o JU Maksimir doznajte na mrežnim stranicama na adresi park-maksimir.hr.

Tagged