Izložba "Velika baštinska izložba Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini" / MUO Zagreb / 2019

Izložba “Velika baštinska izložba Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini” otvorena u MUO-u

U zagrebačkom Muzej za umjetnost i obrt, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića svečano je otvorena velika baštinska izložba VISOVAC: DUHOVNOST I KULTURA NA BILOJ STINI, koja po prvi put javnosti predstavlja iznimno vrijedan korpus sakralne baštine koja se čuva u samostanskim zbirkama, knjižnici i arhivu Franjevačkog samostana Majke od Milosti na otoku Visovcu.

Zahvaljujući ovoj izložbi, javnost će prvi put moći vidjeti brojne predmete o kojima se do danas gotovo ništa nije znalo, od slika, skulptura, liturgijskog posuđa, devocionalija do liturgijskoga ruha, zavjetnih darova, nakita, knjižne, arhivske i glazbene građe te brojnih drugih.


Autorica i voditeljica ovog velikog multidisciplinarnog izložbeno – nakladničkog projekta dr. sc. Anđelka Galić uputila je zahvale brojnim suradnicima koji su svojim radom i trudom dali svoj velik doprinos ovom kompleksnom izložbenom projektu, posebice bivšem gvardijanu samostana fra Boži Duvnjaku koji je pružio svekoliku potporu i poseban doprinos zahtjevnim okolnostima odlaska na Visovac, kao i čuvanja te dopreme građe. Autorica je također, posebne zahvale uputila koordinatorici projekta i suradnici Ladi Bikić s kojom je usko surađivala pune tri godine.

Postav ove veliki baštinske izložbe predstavlja oko 500 predmeta iz zbirke Franjevačkog samostana Majke od Milosti sa otoka Visovca koje su pune tri godine istraživali, valorizirali te stručno i znanstveno obrađivali i restaurirali brojni istaknuti stručnjaci i timovi kustosa, restauratora i konzervatora iz Muzeja za umjetnost i obrt i Hrvatskog restauratorskog zavoda sa područnim odjelima u Splitu, Zadru i Dubrovniku na čelu s ravnateljicom dr. sc. Tajanom Pleše.

U projektu su sudjelovali i brojni znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, teolozi, muzikolozi, arhitekti i filolozi, povjesničari umjetnosti, fotografi, autori video projekcija, tehnička služba i Odjel marketinga i PR-a Muzeja za umjetnost i obrt te brojni drugi muzejski djelatnici. Svi oni su, pod vodstvom autorice dr. sc. Anđelke Galić, dali svoj izniman doprinos realizaciji ovog iznimno zahtjevnog projekta.

Trajni doprinos i krajnji cilj izložbe jest predstaviti značenje ove vrijedne baštine te obnovu umjetnina i skrb vezanu za njihovu daljnju sudbinu na Visovcu, zahvaljujući ulozi franjevaca kao naručitelja, marnih sakupljača, stvaralaca, koji su ovaj izniman baštinski korpus očuvali do naših dana.

Izložba ostaje otvorena do 2. veljače 2020. godine.

Otvorenju su nazočili brojni uzvanici, a prisutnima su se obratili ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović, autorica i voditeljica izložbenog projekta dr. sc. Anđelka Galić, fra Marko Mrše, provincijski ministar Franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelja, izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i izaslanik Predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak te dr. sc. Jelena Pavičić Vukičević, izaslanica i zamjenica Gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, koja je svečano i otvorila izložbu.

Svečanosti su također nazočili i brojni crkveni vjerodostojnici, Nj. E. nadbiskup Msgr. Giorgio Lingua, Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, izaslanici Zagrebačke, Šibenske i Splitsko – makarske nadbiskupije, gradonačelnik Grada Drniša Josip Begonja, ravnateljica Nacionalnog parka Krka Nella Slavica te brojni uzvanici iz visovačkoga kraja.

Monografija izložbe

Izložbu će pratiti i opsežna monografija koja će iznijeti na vidjelo rezultate trogodišnjih istraživanja na stručnoj i znanstvenoj obradi te velikom pothvatu obnove kulturne i umjetničke baštine. Uz obuhvatnu povijest u zasebnim tematskim jedinicama monografija obrađuje arhitekturu crkve i samostana, zbirke slikarstva, skulpture i oltarne plastike, liturgijskih predmeta od metala, liturgijskog ruha pisane i glazbene baštine. Stručni i znanstveni prilozi – tekstovi i kataloške jedinice – bit će bogato opremljeni fotografijama.

Izložbeni projekt realiziran je zahvaljujući inicijativi i financijskoj potpori Grada Zagreba te pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića. Također, zahvaljujući Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, glavnom partneru izložbe Nacionalnom parku Krka; partneru MUO-a Croatia Osiguranje; medijskim pokroviteljima Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Europlakatu, Anić Holdingu i Zagreb plakatu te sponzorima izložbe Adria Staklu, Kustodi i Team Printu. Vizualni identitet izložbe i likovni postav potpisuju Bachrach & Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić.

O zbirci umjetnina iz samostana na Visovcu

Jezgra zbirke datira iz sredine 15. stoljeća, kada su franjevci Provincije Bosne Srebrene, povlačeći se pred osmanskim osvajanjima, mirnije utočište našli u napuštenom augustinskom samostanu usred Visovačkog jezera. Od skromnih početaka, u kraju koji je nedugo zatim došao pod osmansku upravu, kroz vrijeme ratova (Kandijski i Morejski rat), kroz duga stoljeća obilježena ratovima, osvajanjima i tuđinskom vlašću, franjevci su na Biloj Stini, usidrenoj između krčkih obala, uspjeli sačuvati iznimno vrijedno blago koje svjedoči o značenju Visovca kao duhovnog i kulturnog središta te odgojnog i obrazovnog zavoda te kao kuća novicijata od 1568. godine, a onda i drugih škola i učilišta koje su bile u samostanu.

Cilj je projekta iznijeti spoznaje o dijelu iznimno vrijedne baštine Visovca, čije značenje nadilazi granice neposrednog geografskog i kulturnog okruženja, o njegovom značenju kao svetišta i kulturnog središta, gdje tijekom skoro šest stoljeća, unatoč velikoj geografskoj udaljenosti od intelektualnih i umjetničkih središta u kojima se kreirala likovna, pisana i glazbena kultura, brojnim nitima i poveznicama na pozadinu jedne od najljepših hrvatskih veduta prenosio duh europskog kulturnog ozračja. Zahvaljujući ulozi franjevaca kao naručitelja, marnih sakupljača, stvaralaca, koji su ovaj izniman baštinski korpus očuvali do naših dana. (dr. sc. Anđelka Galić)

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - - - -