U Sabornici Hrvatskog sabora 20. studenoga 2019. godine održana sjednica djece, mladih i saborskih zastupnika, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i u organizaciji Saveza društava “Naša djeca” Hrvatske, Ureda pravobraniteljice za djecu i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku. Sjednica je organizirana povodom 30. obljetnice Konvencije o pravima djeteta i obilježavanja Svjetskog dana djeteta, s ciljem promicanja participacije djece i mladih u donošenju odluka koje utječu na njihove živote.
Tema sjednice bila je ostvarivanje dječjih prava u Republici Hrvatskoj, a sudjelovala su djeca iz cijele Hrvatske (među kojima djeca sudionici akcije Gradovi i općine – prijatelji djece, djeca iz dječjih foruma i dječjih vijeća Saveza društava Naša djeca Hrvatske, djeca iz osnovnih i srednjih škola grada Zagreba, članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu te članovi Savjetodavnog odbora za dječju participaciju Ureda UNICEF-a za Hrvatsku), koja su izlagala na 11 različitih tema, nakon čega je uslijedila rasprava djece i odraslih.
Sjednicom je presjedala izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Irena Petrijevčanin Vuksanović, a pozdravne su govore održali Renata Margaretić Urlić, savjetnica predsjednice Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i mlade, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Vesna Bedeković, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića te u ime organizatora Karla Škrlec, predstavnica Mreže mladih savjetnika i Matija Šimek, predstavnik Dječjeg vijeća Koprivnica.
Kako bi podigla svijest saborskih zastupnika, a time i šire javnosti, o njima važnim problemima i pitanjima, djeca su danas uputila jasnu poruku da žele da se i njihov glas čuje i da se njihova mišljenja uvaže.
Klara Ćosić i Edita Jurušić, predstavnice Dječjeg foruma Kutina, govorile su o odrastanju u digitalnom okruženju, o izazovima koje takvo okruženje donosi te o potrebi da ih odrasli, pa i sama država kroz zakonske odredbe, u tom okruženju zaštite.
Nika Walla, Ema Kovačević i Nia Blažeković, predstavnice osnovnih škola Grada Zagreba, navele su elektroničko nasilje kao jedan od gorućih problema s kojima se njihove generacije suočavaju.
Marta Rugole i Lana Šurina, predstavnice Dječjeg foruma Samobor, istaknule su važnost prava djece na slobodne aktivnosti te problem manjka kvalitetnih izvannastavnih i rekreativnih sadržaja, dok su Bruna Franješević i Nela Češić, predstavnice Dječjeg vijeća Nova Gradiška, zatražile da se pronađu rješenja za zaštitu djece od vršnjačkog nasilja. O važnoj temi siromaštva u državi, koje je jedan od velikih uzroka nejednakosti ostvarivanja dječjih prava, govorili su Rina Bilić i Ivan Tičinović iz Dječjeg vijeća grada Omiša.
Kako bi se djeci u Dubrovniku, gradu u kojem nedostaje adekvatan razvoj cestovne infrastrukture, što prije osigurala sigurnost u prometu, predstavnici Dječjeg foruma Dubrovnik Nina Milovčević i Borna Munitić zatražili su žurno pokretanje izmjena Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. O potrebi standardizacije školskog sustava u Hrvatskoj govorili su predstavnici srednjih škola grada Zagreba Dorotea Igrec i Lovro Marušić.
Kao jednu od važnih tema za sve ljude, ali naročito za djecu i mlade, Lana Repovečki i Ana Grah iz Dječjeg vijeća Zabok govorile su o pravu djeteta na zdravu prehranu, kao temelju zdravog života te zatražile pomoć od saborskih zastupnika i ministarstava da se poboljša prehrana djece u školama. Posebno dirljiv bio je govor predstavnika Savjetodavnog odbora za dječju participaciju Mladena Ignaca, koji je, govoreći o značenju udomiteljstva iz perspektive udomljenog djeteta, pojasnio da mu je nova udomiteljska obitelj, u kojoj je po prvi put dobio ljubav, podršku, red i topli dom, promijenila život.
Predstavnik Savjetodavnog odbora za dječju participaciju i Dječjeg vijeća Velika Gorica Matija Dražetić, predstavnici Dječjeg vijeća Opatija Mateo Gruban i Dunja Reljanović i predstavnici Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu Pavle Toth i Karla Leontić govorili su o važnosti dječje participacije. Posebno su istaknuli kako donositelji odluka trebaju u europske, nacionalne i lokalne političke dijaloge uključiti djecu i mlade ljude, jer su oni važni pokretači promjena te trebaju sudjelovati kao partneri za ostvarivanje uključivog društva.
30 godina Konvencije o pravima djeteta
Prije 30 godina svijet se ujedinio u želji da postane mjesto kakvo zaslužuju djeca, u kojem će svako dijete imati priliku rasti, učiti, razvijati svoje sposobnosti i talente, odrastati u obitelji, biti sigurno i zaštićeno. Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 20. studenoga 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta, međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelome svijetu.
Konvenciju je prihvatilo 196 država (među kojima i Hrvatska), čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području međunarodnih ljudskih prava u povijesti. Time je svijet pokazao predanost nastojanju da učini sve kako bi se zaštitila i osigurala prava djece na preživljavanje, razvoj, učenje i razvoj do punih potencijala, bez diskriminacije.
Prije prihvaćanja Konvencije nije postojalo široko prihvaćanje temeljne veze između dobrobiti djece i snage društava u kojima ona odrastaju. Zato je Konvencija tako važna prekretnica. U posljednjih 30 godina Konvencija je nadahnula brojne pozitivne promjene i unaprijedila živote milijuna djece u cijelom svijetu.
PROČITAJTE VIŠE:
