gospoda glembajevi / mislav čavajda / 2019

Uvijek aktualna predstava Gospoda Glembajevi s muškom barunicom Castelli u KIC-u

Kanonski dramski tekst najvećeg hrvatskog pisca 20. stoljeća Miroslava Krleže, psihološka drama “Gospoda Glembajevi”, čija trajna aktualnost i dalje zapanjuje, a u produkciji Eurokaza te “novom kazališnom čitanju” i ekstravagantnoj režiji iskusnog Branka Brezovca, uz historizaciju s elementima fantastike, donosi još vrtoglavije učinke, doživio je još jedno uprizorenje na kazališnim daskama.

Nakon srpanjskog gostovanja na zagrebačkom Gvozdu gdje je drama otvorila 8. Festival Miroslav Krleža i prvi se put javno predstavila publici, premijerno će biti izvedena u petak, 25. listopada 2019. godine u 20 sati u preuređenom Kulturno – informativnom centru (KIC Zagreb).

Poslije svečane premijere slijedi još nekoliko izvedbi u KIC-u, i to 27., 28. i 29. listopada s početkom u 20 sati.

O predstavi Gospoda Glembajevi

Ulogu karizmatičnog dekadenta Leonea Glembaja tumači jedan od najzaposlenijih hrvatskih glumaca Mislav Čavajda, kao bezosjećajan aristokrat Ignjat Glembaj nastupa hrvatski glumac s danskom adresom i svjetskom karijerom, Zlatko Burić Kićo, a tajnovitu damu divlje prirode barunicu Castelli koju su u prošlosti glumile i neprežaljena Ena Begović i estradna zvijezda Severina, i to pod paskom istoga redatelja, ne utjelovljuje glumica već – neočekivano – mladi i talentirani glumac Domagoj Janković koji je spremno prihvatio glumački izazov te za ulogu obrijao brkove.

U ostalim ulogama pojavljuju se Suzana Brezovec kao sestra Angelika, Robert Španić kao klerik dr. Silberbrandt, prpošni Pavle Vrkljan igra sina adolescenta Olivera, a proletere Mario Strecha i Ivan Sirotić Grof.

Glazbu je skladao Stanko Juzbašić, višeznačna scenografija povjerena je Ivani Knez, za kostime je zaslužna Suzana Brezovec, dok je impresivna svjetlosna rješenja donio Tomislav Maglečić.

Izvorno, Glembajevi govore o propasti jedne velike kapitalističke obitelji, o načinu kako je veličina te obitelji nastala, kako se u lukavosti održavala i kako se perverzno rastočila. U doba današnje tajkunizacije, koja vlada svim tranzicijskim prostorima od Baltika do Soluna, čini nam se tema te drame ključna za hrabri ulaz u vibriranje teatarske suvremenosti i neporecive aktualnosti. Nemoral je uvjet i poluga glembajevskog bogatstva, ali prepredenost bezosjećajnosti uči se odavno na službenim školama i ustanovama. Glembajevi su neka vrsta rentgena te bezosjećajnosti, koja i iznimke svojih pravila ne uspijeva presaditi u vrt razuma, već ih priklapa uz tvrde korijene dalekih nejasnoća i mutnih početaka…

Riječ je o gorkom, ali ne baš pesimističnom pristupu, koji odbacuje svaki pomak i prebačaj u retoričnost, blagoglagoljivost svake vrste, u ono što Adorno naziva vulgarnim idealizmom.

Nema spasa u naciji, nema nam morala, nema religioznosti, iskupljenja, savjesti. Ima mutno u nama i s tim mutežom priznanja zasnujmo jedan održiviji svijet nepodnošljive osjećajnosti i prisiljene čovječnosti.


PROČITAJTE VIŠE:

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - - - - - - - -