Paolo Scheggi / Oplà stick / 1969 - 2019

Performans “Opla stick: muka po Paolu Scheggiju” u MSU Galeriji

Povodom četrdesete obljetnice performansa Opla stick: muka po Paolu Scheggiju zagrebački Muzej suvremene umjetnosti otvara prvu izložbu posvećenu talijanskom umjetniku Paolu Scheggiju.

Izložba se otvara 5. rujna 2019. godine u MSU Galeriji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, a možete je pogledati do 11. listopada 2019. godine.

Premijera rekonstrukcije performansa Opla stick: muka po Paolu Scheggiju održat će se 5. rujna u 20 sati.

Kustosice izložbe su Ilaria Bignotti i Jasna Jakšić.

O performansu Opla stick: muka po Paolu Scheggiju

Izložba, u suradnji s kolaborativnom izvedbenom skupinom BADco. rekonstruira povijesni performans, održan u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu prije pedeset godina na otvorenju izložbe Typoezija koja je bila dio manifestacije Tendencije 4. Pedeset godina kasnije, ova ponovna izvedba nije samo posveta Paolu Scheggiju, jednom od najvažnijih talijanskih sudionika i suputnika Novih tendencija, već i prilika za refleksiju o odnosima vizualnih umjetnosti, jezika i performansa krajem šezdesetih godina proteklog stoljeća te sagledavanje vizualne i konkretne poezije u kontekstu eksperimentalne umjetnosti neoavangarde. Osim toga, izložba donosi arhivsku i dokumentarnu građu, poput povijesnih fotografija Vladimira Jakolića i Arde Ardessi, kao i izvornu scenografiju i rekvizite korištene za Scheggijev performans.

Tijekom trajanja izložbe, BADco. će u nekoliko navrata izvesti rekonstrukciju performansa u MSU galeriji, a datumi izvedaba bit će objavljeni naknadno.

Izložba se realizira u suradnji s Associazione Paolo Scheggi i uz podršku Galerije Tornabuoni i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a kustosice su Ilaria Bignotti i Jasna Jakšić.

Paolo Scheggi, na tragu drame Hoppla, wir leben! pisca Ernsta Tollera, osmislio je, napisao, režirao i postavio akciju Opla-stick na dvije lokacije u proljeće 1969. godine: prvo u Milanu u Galeriji Naviglio 15. travnja, a zatim u Zagrebu, 6. svibnja u Galeriji Studentskog centra.

Sam Scheggi ovako ju je opisao: “Redateljski tekst ustvari čini izbor odabranih riječi koje izgovara glas koji dolazi izvan scene, i koje, s 19 osnovnih pokreta, izvodi četvero glumaca – zovu se A, B, C i D prema uputama koje im daje taj isti glas. Iza njihovih leđa, kao scenografija, stoji velika crna ploča na kojoj je izloženo 26 bijelih slova abecede. Glumci ih uzimaju i donose na scenu, prema uputama glasa: nastoje složiti riječi, pokušavajući interpretirati naredbe, između slobode i prinude.”

U Zagrebu su izvođači bili Getulio Alviani, Franca Scheggi, Bruno Gambone i Martha Žimberk, a glasovne upute davao je Paolo Scheggi. Na kraju akcije publika je zaplesala, plešući s bijelim slovima, kao što se vidi na fotografijama otvorenja koje je snimio Vladimir Jakolić.

Opla-stick dio je kazališnog i performativnog Scheggijeva eksperimenta koji je, počevši od 1968., nadahnuvši se i kulturnom revolucijom tih godina, razvio posebnu osjetljivost za ulogu umjetnosti u društvu i politici. Drama Ernsta Tollera Hoppla, wir leben!, napisana 1927., odabrana je kao polazišna točka scenarija same akcije: taj je tekst nastao kao reakcija na neuspjehe njemačke revolucije, tako da je s njime i Erwin Piscator otvorio obnovljeni prostor svojeg Političkog teatra. Prvi dio naslova, Opla-stick, upućuje na povijesni izvor Tollerove drame, dok je u isto vrijeme i magična formula, riječi, neka vrsta dozvole za zabavu i eksperiment, dok se drugi dio naslova, Muka po Paolu Scheggiju, odnosi kako na Tollerovu osobnu dramu tako i na šire shvaćenu dramu umjetnika i intelektualaca općenito, u njihovu stalnom nastojanju da objedine umjetnost i život, vrijeme umjetničkog rada i vrijeme akcije.

Na izložbi će u digitalnom obliku biti predstavljen Roman vizualne poezije, koji je Scheggi napisao između 1962. i 1965.: čine ga 63 tipkana lista, od kojih svaki čini zasebnu kompoziciju vizualne i konkretne poezije, sačinjenu od tipkanih slova. Teme koje vizualiziraju one su s kojima se Scheggi inače bavio u svojem umjetničkom istraživanju: vrijeme, prostor, punoća i praznina kao metafore života i smrti, riječ kao forma i kao plastički, oblikovni potencijal. Roman vizualne poezije svjedoči o Scheggijevim doticajima s internacionalnim strujama u istraživanju vizualne i konkretne poezije onog vremena, od Carla Bellolija do Dietera Rota. U specifičnom, Scheggijevu slučaju oslobođenje tipografskih slova na stranici, koje je otpočelo 1962., proročanski najavljuje performans Opla-stick izveden sedam godina kasnije, kada su glumci oslobodili slova na sceni.

Ključne riječi (tagovi): - - - - -