ALU PERSPEKTIVA 2020 ili “Završna godišnja izložba studenata” je izložba koja se održava u Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj se predstavljaju najbolji studentski radovi nastali tijekom godine kao rezultat nastavnoga procesa, a otvorena je od 18. do 22. rujna 2020. godine. Završna izložba odvija se na lokacijama Akademije likovnih umjetnosti u Ilici 85 (glavna zgrada) i Jabukovcu 10. Na izložbi će se moći vidjeti najbolji radovi studenata svih odsjeka akademije – slikarski, grafički, kiparski, nastavnički, animirani film i novi mediji, konzerviranje i restauriranje umjetnina. Ulaz na izložbu je besplatan. Ove je godine Akademija likovnih umjetnosti odlučila nagraditi originalnom studentskom grafikom prvih 113 posjetitelja izložbe, a sama izložba bit će popraćena i na mrežnim stranicama Akademije na adresi alu.hr.
Transformacijom tradicionalne završne godišnje izložbe studenata u multimedijalni projekt ALU PERSPEKTIVA, Akademija nastavlja svoju bogatu tradiciju razvoja nove umjetničke prakse i povezivanja između različitih umjetničkih formi. Akademija likovnih umjetnosti kroz projekt ALU Perspektiva otvara se prema građanstvu, ali dodatno i prema stručnoj javnosti.
“Vjerujemo da je to dobar način da pokažemo kako se na Akademiji likovnih umjetnosti odgajaju generacije novih umjetnika koji će biti sposobni ostaviti svoj pečat u životu Zagreba i Hrvatske”, rekao je prilikom pokretanja projekta ALU PERSPEKTIVA dekan Akademije Tomislav Buntak.
O AKADEMIJI LIKOVNIH UMJETNOSTI
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu 2020. godine obilježava 113. godišnjicu i jedna je umjetničkih akademija 350 godina starog zagrebačkog sveučilišta. Osnovana je kao Viša škola za umjetnost i umjetni obrt na prostoru nekadašnjeg Kraljevskog zemaljskog rodilišta. Početak Akademije bio je organiziran oko rada 6 atelijera tada najpoznatijih likovnih umjetnika (Roberta Frangeša Mihanovića, R. Valdeca, R. Auera, O. Ivekovića, Bele Csikosa Sesije i M. Clementa Crnčića). Nacrte za njih napravio je Herman Bollé, koji je radom na zagrebačkoj katedrali te izgradnjom Mirogoja, Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt odredio neke temeljne točke zagrebačkog urbaniteta.
Akademija je od svojih početka snažno djelovala na čitav kulturni život Zagreba, a njezini nastavnici i studenti su tijekom godina nastavili oblikovati zagrebački vizualni identitet. Razdoblje od 1920-tih do 1940-tih godina na ALU je obilježeno snažnom osobnošću i radom Ivana Meštrovića, koji je u Akademijinoj ljevaonici odlio i svoje Indijance za Chicago te Grgura Ninskoga za Split. Jedno vrijeme na ustanovi je djelovala i arhitektonska škola Drage Iblera, autora poznatog Drvenog nebodera.
Nastavnici ALU autori su i nekih od neprepoznatljivijih zagrebačkih spomenika – Kralja Tomislava, Zlatareva zlata, Augusta Šenoe, Tina Ujevića, Kumice i drugih, ali i spomenika u drugim gradovima (Ranjena golubica u Vukovaru). Neki od njih predstavljali su Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu i drugim poznatim međunarodnim izložbama i smotrama.
Akademija se tijekom svoje duge povijesti mijenjala te otvarala nove odjele i usmjerenja, uvodeći u program nove umjetničke prakse, ali istodobno čuvajući svoje tradicije, primjerice u kvalitetnoj nastavi crtanja.
PROČITAJTE VIŠE:
- Skulptura “Borba” (ili “Ribar sa zmijom”) na gornjogradskom Jezuitskom trgu
- Groblje Mirogoj – središnje zagrebačko groblje, smješteno na južnim obroncima Medvednice
- Aleksandra Dojčinović završila mentorstvo u projektu za pomoć ženama u poduzetništvu “1u4 milijuna”
- Josipa Lisac dolazi na intimni nastup u dvorište Akademije likovnih umjetnosti