5. bijenale slikarstva / the leipzig connection / zagreb 2019

5. Bijenale slikarstva – presjek stvaralaštva hrvatske slikarske scene u Domu HDLU

U Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u popularnom Meštrovićevom paviljonu, 2. listopada 2019. u 19 sati otvara se peto izdanje značajne kulturne manifestacije, Bijenale slikarstva, koje će trajati sve do 8. prosinca.

Kroz radove 40 odabranih umjetnika/ca i 5 pozvanih umjetnika/ca predstavit će se presjek istaknutog stvaralaštva hrvatske slikarske scene u posljednje dvije godine. Tradicionalno, u okviru Bijenala slikarstva ugošćuje se i izložba inozemnih autora kojom se, prema konceptu gostujućeg kustosa, predstavlja presjek slikarske scene jednog europskog grada (2011., I am Berliner, Berlin; 2013., Vienna Calling, Beč, 2015., Exporting Gdańsk, Gdansk, 2017. Extended Painting, Prag).

Ove godine ugošćuje se izložba THE LEIPZIG CONNECTION pod kustoskim konceptom Marka Gisbourna, koja otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika iz Leipziga.

Prepoznavši sve veći broj umjetnika koji se izražavaju u mediju murala, prisutnih na brojnim javnim lokacijama te značaj i kvalitetu ostvarenih djela kao novitet u program ovogodišnjeg Bijenala uvedeno je predstavljene i ovog formata slikarskog izražavanja.

Također u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu u Galeriji Šira bit će predstavljeni najistaknutiji studentski radovi kao dio popratnog programa.

Bijenale slikarstva pokrenulo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 2011. godine s idejom predstavljanja trenutačnog stanja hrvatske slikarske scene izložbom koja predstavlja širok presjek likovnog stvaralaštva generacija koje je aktivno oblikuju. Bijenale prati razvoj i trenutačne dosege hrvatskog slikarstva, predstavljajući prepoznatljive nastupe i autore u zadnje dvije godine. Ovo je prilika da javnost na jednom mjestu upozna različite generacije, nasljeđa i poetike pojedinačnih autora.

Ocjenjivački sud 5. bijenala slikarstva u sastavu Tomislav Buntak, Danko Friščić i Zlatan Vrkljan odabrao je temeljem natječaja 40 umjetnika/ca, a oni su Aleksandar Bezinović, Anabel Zanze, Andrej Tomić, Damir Sobota, Domagoj Rogina, Đuro Seder, Emanuela Lekić, Fedor Fischer, Gordana Meštrović, Grgur Akrap, Ivan Marković, Ivan Prerad, Jasmina Krajačić, Josip Tirić, Jurica Pušenjak, Katrin Radovani, Lea Popinjač, Luka Kušević, Maja Bachler, Marija Matić, Marko Zeman, Martina Fabijanović, Matej Pašalić, Matko Vekić, Milić Zdravko, Monika Meglić, Nataša Vuković, Nikica Jurković, Pavle Pavlović, Predrag Todorović, Radovan Kunić, Sebastijan Dračić, Sibel Latin, Stipan Tadić, Stjepan Šandrk, Tara Beata Racz, Valentina Supanz Marinić, Viktor Daldon, Zlatan Vehabović i Željka Cupek.

Sud je i pozvao 5 umjetnika – Bojan Šumonja, Martina Grlić, Vatroslav Kuliš, Zoltan Novak i Željko Kipke.

Zahvalnošću Hrvatske poštanske banke, generalnog pokrovitelja 5. bijenala slikarstva, i ove godine dodijelit će se dvije novčane nagrade za istaknute umjetnike: HPB Grand Prix u iznosu 20.000 i HPB nagrada za mladog umjetnika u iznosu 10.000 kuna, dok će na inicijativu anonimnog filantropa, potaknutog opusom umjetnika Ive Vraneković i Vladimira Dodiga Trokuta, kao poticaj radu i produkciji mladim umjetnicima, biti dodijeljena novčana nagrada Iva Vraneković – Vladimir Dodig Trokut: umjetnici umjetniku. Proglašenje i dodjela nagrada, uz promociju kataloga, upriličit će se u završnom tjednu 5. bijenala slikarstva.

Popratni program 5. bijenala slikarstva

Murali – U Galeriji Prsten, paralelno s likovnim postavom 5. bijenala slikarstva, po prvi put bit će predstavljena i selekcija najznačajnijih ostvarenja street arta, odnosno presjek najistaknutijih recentnih murala s područja Hrvatske.

Bit će predstavljeni Damir Sobota, Goran Rakić, Jelena Bando, Lav Paripović, Melinda Šefčić, Miron Milić, Sanja Stojković (Tifani Rubi), Slaven Lunar Kosanović, Stipan Tadić, Tomislav Lončarić (Lonac), Tomislav Buntak i Vladimir Tomić (Mosk).

Izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (Galeriji Šira, 9. – 29. listopad 2019.) – Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u Galeriji Šira će predstaviti izložbu radova studenata diplomskog studija Slikarskog odsjeka te radove studenata diplomskog studija Likovna kultura pri Nastavničkom odsjeku realiziranih u sklopu glavnog umjetničkog predmeta Slikarstvo.

Stručna vodstva kroz izložbu – Tijekom trajanja Bijenala, svaki četvrtak u 17.30, organizirat će se stručno vodstvo kroz izložbu. Okupljanje za vodstvo je ispred Galerije Bačva Doma hrvatskih likovnih umjetnika (Trg žrtava fašizma 16, Zagreb). Vodstva su besplatna uz predočenje ulaznice.

The Leipzig Connection – Izložba slika umjetnika školovanih u Lepzigu tijekom proteklih dvadeset pet godina na neki način predstavlja estetski fenomen. Izložba pod nazivom The Leipzig Connection otkriva bogatu raznolikost djela zaslužnih za međunarodni status četiri generacije važnih umjetnika. U ovoj je izložbi slikarski fokus usmjeren na postkomunističke slikarske generacije. To znači, počevši od onih koji su studirali na Lajpciškoj akademiji 1980-ih pa do kraja DDR-a (Ponovno ujedinjenje Njemačke uslijedilo je 1990.).

The Leipzig Connection 2019

Međutim, izložba također pruža i vizualni uvidi u pretke Škole kao i materijal koji je doprinio njenom razvoju. Od 1960-ih pa nadalje, ono što je počelo prije svega kao Akademija za knjigu i grafiku, postalo je glavna slikarska tradicija u istočnoj Njemačkoj. (…)

Stoga je cilj izložbe Leipzig Connection javnosti u Zagrebu predstaviti bogatu raznolikost figurativnih umjetnika praktičara školovanih u Leipzigu i to u kontekstu hrvatskog bijenala slikarstva. Činjenica da HDLU ima stalni rezidencijalni program u Leipzigu svjedoči o kontinuiranoj vezi i time otvara ova dva grada različitim slikarskim tradicijama i daljnjim fazama plodne interakcije i hibridizacije. Razmjerno veličini i opsegu, Zagreb i Leipzig u drugim aspektima dijele komunističku povijest koja se očituje u suptilno različitim vidovima potrebe. Kao izložba The Leipzig Connection se treba promatrati kao pregled pola stoljeća kreativnog izražavanja, a istodobno je treba čitati kao primjer oslobađanja, kao institucionalnu regeneraciju od lažnih hipoteza ideološkog slikarstva. (iz predgovora: Mark Gisbourne)

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - -