kolinda grabar kitarović / konferencija meeting g2.5 - gradimo poslovne mostove 2019

Završila konferencija Meeting G2.5 – poduzetnicima treba omogućiti povoljnije poslovanje

Završila je “Konferencija Meeting G2.5 – Gradimo poslovne mostove” koja je tijekom dva dana okupila više od 200 sudionika, od čega preko 70 uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla iz 18 zemalja. U okviru Konferencije, usmjerene na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održano je pet panela o raznim temama važnima za poduzetnike, sesije umrežavanja, predstavljanja poduzetnika te natjecanje hrvatskih start-upova. Jedan od najvažnijih zaključaka je da poduzetnicima i tvrtkama u Hrvatskoj treba omogućiti povoljnije uvjete poslovanja kroz porezno rasterećenje, pojednostavljivanje administrativnih procedura koje trenutačno onemogućuju ili usporavaju suradnju, posebice s inozemstvom te omogućiti financijsku podršku od strane države.

Osim toga, uočeno je da poduzetnici koji pokreću razne inicijative samostalno stvaraju eko-sustave u okviru kojih se tvrtke povezuju i multipliciraju poslovanje. Dobri primjeri su Udruga hrvatskih poduzetnika u Austriji te Kanadsko – hrvatska poslovna mreža. Takvim i sličnim inicijativama država treba pružiti podršku.

Što se poslovanja u IT sektoru tiče, zaključeno je da je Hrvatska u međunarodnim okvirima prepoznata kao sigurna zemlja, s visokom kvalitetom života, u kojoj većina ljudi govori engleski jezik, a zaposlenici su, za razliku od azijskih zemalja, obrazovani i kulturološki kompatibilniji što ju čini poželjnom za otvaranje podružnica.

U pogledu budućnosti, istaknuto je da su ljudi, a posebice mladi, najvažnji resurs kojem u Hrvatskoj treba stvoriti poticajno okruženje za rad i ostanak. Međutim, za razvoj poslovanja na međunarodnom tržištu treba više proaktivnog rada i samopouzdanja.

Hrvatski poduzetnici iz Kanade žele vlastita iskustva rada prenijeti u Hrvatsku jer postoje razlike u kulturi koje domaćim poduzetnicima mogu pomoći u razgovorima s potencijalnim investitorima.

Hrvatskoj modnoj industriji potrebno je više jakih brendova koji bi, uz niže poreze, zajedničkim snagama pogurali ovaj vrlo perspektivan sektor prema svjetskom tržištu. Osim toga, za razliku od npr. ugostitelja, nemaju porezne olakšice. Dobar poticaj razvoju bio bi da javne osobe u većoj mjeri nose odjeću hrvatskih dizajnera kao i apel da se naši ljudi osvijeste u pogledu kupovine hrvatskih modnih brendova.

“Projekt Meeting G2 pokrenuli smo s ciljem povezivanja Hrvatske i njezinog iseljeništva te predstavljanja potencijala koje ono može donijeti gospodarstvu. U 5 godina rada upoznali smo poduzetnike hrvatskih korijena iz čak 29 zemalja. Na konferenciju je u tom periodu došlo više 950 sudionika, od čega više od 280 poslovnih ljudi iz inozemstva koji su ovdje upoznali gotovo 300 hrvatskih tvrtki. Organizirali smo više od 40 panela, predstavili više od 40 start-upova i svake godine putovali na poslovne izlete po cijeloj Hrvatskoj. Ukupno smo spojili i povezali gotovo tisuću ljudi. To je naš doprinos. Međutim, opet dolazimo do pitanja: zašto se taj značajan potencijal još nije probudio? Što trebamo učiniti da se napravi korak naprijed? Smatramo da se svi Hrvati izvan granica Hrvatske moraju pretvoriti u svojevrsne veleposlanike. Hrvatske institucije trebaju to prepoznati i potaknuti hrvatska društva i osobe u njima da aktivnije predstavljaju Hrvatsku i hrvatske proizvode”, istaknuo je Josip Hrgetić, predsjednik Udruge Meeting G2, organizator Konferencije.

U okviru programa predstavljen je rad Hrvatskog saveza informatičara koji promovira drugačiji pristup edukaciji mladih za informatička natjecanja. S obzirom da takav pristup daje rezultate vidljive kroz osvojena odličja, predloženo je da resorno Ministarstvo razmotri načine potpore Savezu i pokrene dijalog oko mogućeg uvođenja dijela edukacije u redovne, izborne ili izvannastavne programe u školama.

Uz to, postojeći kampovi za informatičku edukaciju djece, koji se na godišnjoj razini održavaju na otoku Krku, mogu se dići na višu razinu kroz privlačenje nastavnika i zainteresirane djece iz drugih zemalja. Njima bi hrvatski nastavnici držali informatičku edukaciju, a s obzirom da bi s djecom dolazili i njihovi roditelji, ostvarila bi se sinergija između hrvatske turističke ponude i edukacije informatičkog tipa.


PROČITAJTE VIŠE:

Tagged