hotel dubrovnik zagreb / svibanj 2016.

Turizam u Zagrebu – kratka povijest zagrebačkog hotelijerstva

Mogli bi reći da je presudan događaj za ozbiljniji razvoj zagrebačkog turizma bio dolazak željezničke pruge 1862. godine i gradnja prvog kolodvora – Južnog kolodvora Zagreb (danas Glavni kolodvor). Time je Zagreb dobio modernu i brzu vezu s ostalim europskim gradovima, a sama lokacija kolodvora bitno je utjecala na povećanje brojnosti hotela i svratišta. Osim povećanja broja hotela, zamjetan je bio i porast broja kavana i ostalih ugostiteljskih radnji.

Od tada do kraja 19. stoljeća otvaraju se brojni hoteli i svratišta (K Caru Austrijanskomu, Ugarskoj kruni, Lovački rog, Imperial i dr.) i to ponajviše u Ilici (glavnoj zagrebačkoj trgovačkoj ulici između Trga bana Jelačića i Frankopanske ulice) te na Zrinjevcu (zona parkova između glavnog gradskog trga i željezničkog kolodvora. Ta koncentracija turističkih sadržaja u Zagrebu i objekata na tim lokacijama dobrim je dijelom ostala i do danas).

Od hotelskih objekata izdvojit ćemo zgradu hotela Palace na Strossmayerovom trgu (originalno nazvan Croatia) izgrađenu 1891. godine koja 1907. započinje s radom kao prvi organizirani hotel u Zagrebu.

Samim jačanjem trgovačke funkcije u središtu grada rezultiralo je zatvaranjem hotela K Caru Austrijanskomu 1912. godine i otvaranjem robne kuće Kastner und Öhler (današnja robna kuća Nama).

Rast zagrebačkog turizma nastavio se i nakon Prvoga svjetskog rata, kada se Zagreb našao unutar prve Jugoslavije. U tom razdoblju paralelno s porastom broja stanovnika raste i turistički promet, a turizam postaje sve organiziranija društvena djelatnost rata.

22. travnja 1925. godine otvorio se hotel Esplanade, i danas jedan od najluksuznijih hotela u Zagrebu. Otvorenje tog hotela značio je prekretnicu zagrebačkog turizma i hotelijerstva. Sama lokacija hotela neposredno uz Glavni kolodvor odabrana je i kao usputna stanica tada važne linije vlaka Orient Express, koji se još od 1883. na svojoj trasi Pariz-Istanbul zaustavljao i u Zagrebu. Upravo zbog bogatije klijentele koja si je mogla priuštiti takvo putovanje, nastojalo se i u Zagrebu otvoriti hotel adekvatne kvalitete. Hotel je nakon 26 mjeseci rada izgrađen prema nacrtima poznatog zagrebačkog arhitekta Dionisa Sunka. Tako je od 1925. posjetiteljima Zagreba bilo na raspolaganju “200 soba s tekućom toplom i hladnom vodom, s nekoliko posebnih apartmana, telefonom u svakoj sobi, salonima, restauracijama, bankom…”.

Nakon otvorenja Esplanade, otvorilo se još nekoliko hotela, da bi ih 1929. godine Zagreb brojio 18. Broj turista iznosio je 107.987, a broj noćenja 549.935.

U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, oporavivši se od sukoba, Zagreb se ubrzano širi i jača. Zagrebačka hotelska zona se širi iz nekadašnje jezgre (Glavni kolodvor – Zrinjevac – Jelačićev trg – Ilica – Frankopanska ulica) u sve dijelove grada. Grade se hotel International, motel Zagreb te omladinski hostel u Petrinjskoj ulici koji na istoj lokaciji radi i danas. Nakon njih otvorio se hotel Inter-Continental Zagreb na Savskoj cesti s kapacitetom od gotovo 900 postelja, a turistička ponuda kvalitetnog smještaja dodatno je upotpunjena otvaranjem novoizgrađenog dijela hotela Dubrovnik u Gajevoj ulici, praktički na glavnom zagrebačkom trgu.

Izmještanje hotela u udaljenije dijelove grada nastavio se otvaranjem motela Plitvice na zagrebačkoj zaobilaznici (1984.), a zbog Univerzijade 1987. godine otvaraju se hoteli Panorama kraj Doma sportova, hotel I u Remetincu te hotel Union u Jankomiru.

Nakon osamostaljenja Hrvatske u Zagrebu dolazi do znatnog povećanja broja hotela. Otvorio se jedan od najluksuznijih zagrebačkih hotela – Sheraton – koji s Esplanadom i Intercontinentalom (danas Westin) čini vrh turističke ponude grada. Osim toga dolazi do otvaranja mnogih manjih privatnih hotela različitih kategorija usluge u gotovo svim dijelovima grada čime je nastavljena tendencija lociranja hotela izvan gradskog središta.

Što se tiče zabave koje pružaju zagrebački hoteli, osim wellnessa, restorana, bazena ili drugih sadržaja, uvijek možete okušati sreću i u hotelskim casinima odnosno u svojoj hotelskoj sobi, primjerice na nekim od online casino internetskih stranica.

Casina se gotovo u pravilu nalaze u sklopu hotela nudeći dodatni zabavni sadržaj. Iako rulet i dalje ne gubi na svježini, igre na automatima u posljednje vrijeme sve više potiskuju ostale igre na sreću koje se igraju s djeliteljem uživo. A zahvaljujući još lakšoj dostupnosti, valja spomenuti i internetske igraonice ili Online casina koje pružaju identičan korisnički doživljaj.

hotel westin zagreb / srpanj 2012.

Ključne riječi (tagovi): - - - - - - - - - - - - - - - - -