|
|
 |
|
|
| |
• |
GDJE SAM? |
• |
|
> |
|
> |
krešo beljak |
|
| |
ZGportal interview |
Krešo Beljak - gradonačelnik Samobora |
|
| |
|
| |
| |
|
| |
Gledajući kronološki, godine 1999. godine završili ste Prirodoslovno - matematički fakultet i stekli zvanje profesora geografije. Nakon povratka iz Njemačke radili ste kao profesor u Srednjoj strukovnoj školi Samobor, a zatim ste bili zaposleni kao viši stručni savjetnik u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim područjima prirode Zagrebačke županije. Što Vas je navelo da se nakon uspješne karijere u struci 2009. godine kandidirate za gradonačelnika grada Samobora?
Politikom se bavim od 2003. godine kada sam ušao u HSS koji je ujedno bila i moja prva stranka u kojoj sam ikad bio. Moj ulazak u politiku dogodio se nakon završetka školovanja i nakon nekoliko godina radnog iskustva u zemlji i inozemstvu te zbog toga mogu reći da nisam, niti sam ikada bio, karijerni političar. Nakon ulaska u stranku stvari su se događale "same od sebe" te sam ubrzo postao predsjednik ogranka, zatim glavni tajnik, a već 2006. i predsjednik gradske organizacije. Kako sam sa suradnicima ubrzo zaokružio mrežu ogranaka na širem području grada Samobora, kandidatura za gradonačelnika se nametnula kao logičan i jednoglasan izbor svih temeljnih ogranaka. Nismo htjeli kalkulirati s predizbornim koalicijama. Izašli smo sa svojim programom i točno određenim ciljevima te su to birači očito prepoznali i dali nam povjerenje na izborima. Činimo sve da to povjerenje i opravdamo.
Osvojite li dovoljan broj glasova na predstojećim parlamentarnim izborima, u budućnosti ćete Samobor zastupati i iz saborskih klupa. To bi bilo prvi put nakon 14 godina da netko iz Samobora zastupa interese svih građana Samobora u Saboru. Kakva su Vaša očekivanja i planovi za budućnost?
Teško je očekivati bilo kakve pomake na državnoj razini sve dok je izborno zakonodavstvo ovakvo kakvo jest. Smatram da je svakako potrebno što prije decentralizirati državu u svakom pogledu i u sklopu te decentralizacije. Trebalo bi reorganizirati izborni sustav na način da sredine, kao što je Samobor, imaju osigurano jedno saborsko mjesto u svakom mandatu i da građani te svoje predstavnike u državnom parlamentu mogu birati izravno imenom i prezimenom. Tada bi izabrani saborski zastupnici prestali biti "spavači". Prestali bi biti odgovorni jedino stranačkim predsjednicima, nego bi povjerenje koje su im birači dali morali svojim radom i opravdati. Na taj način bi se naša demokracija digla na višu razinu. Što se mene osobno tiče, nadam se da će barem netko od Samoboraca na ovim izborima biti izabran u Sabor i tko god to bio, siguran sam da će Samobor od njega imati koristi.
Mali obrtnici su, mogli bismo reći, zaštitni znak grada Samobora s obzirom na svoju dugogodišnju tradiciju. Nabrojite nam neke od najstarijih obrta i na koji način se potiču proizvodne djelatnosti u Samoboru?
Samobor je za razliku od većine drugih sredina već prije dvije godina stvorio i provodi određene mjere kojima potičemo prije svega proizvodne djelatnosti. Nažalost lokalna uprava ima vrlo malo ovlasti u vođenju ekonomske politike, ali sto smo mogli napraviti, to smo i napravili. Tako smo primjerice, umanjili komunalne doprinose za 50 posto, komunalne naknade i još neka davanja. Grad Samobor ni dalje ne razmišlja o uvođenju prireza po čemu smo gotovo jedinstveni u cijeloj državi. Za nadati je da će se uskoro povećati ingerencija lokalne uprave pa ćemo tada biti samostalniji u donošenju određenih mjera kako bismo još više poticali, prije svega, proizvodnu djelatnost.
 Broj obrtnika u Samoboru bio je uvijek značajan: 1754. godine zabilježeno je ukupno 148 obrtnika iz 28 različitih zanimanja. Bilo je to u to doba zaista značajna ekonomska i komercijalna snaga.
U prošlom stoljeću, u Samoboru je bio jedan od najistaknutijih zanata - mlin. Kožarstvo je također bilo među jačim lokalnim zanatima od davnina. Pogodan smještaj Samobora i puno vode doprinijeli su ranom razvoju ovog obrta. Bilo je također mnogo čizmara, kožara, klobučara, proizvođača dugmadi.. Zahvaljujući mnogim obrtničkim obiteljima, čiji su preci bili članovi nekih cehova - imamo do danas mnogo sačuvanih dokumenata, zakona, propisa na kojima možemo pratiti njihove aktivnosti kroz stoljeća. U našim domovima čak i danas ćete naći proizvode tih starih majstora. Poštujući vječnu obiteljsku tradiciju ljudi koji ovdje žive nastavljaju i dalje s malim obrtima i uglavnom privatnim poduzećima.
Tradiciju starih zanata i danas nastavljaju ARKO - medičarsko - svjećarski obrt, Botički - remenarsko tapetarska radionica, Kamini Kodrić, Katica Tkalčić - izrada samoborskog kraluša, narodnih nošnji, lutki i tkalačkih stanova, prerada lana, Kovinotiskačka radionica Fresl - obrt za tiskanje i obradu lima, Kristal Saki, Kristal Tuk, obitelj Filipec - tradicija pripravljanja autohtonog bermeta i samoborske muštarde, Oslaković - medičarsko - svjećarski obrt, Samobor Lanac - Obrt za proizvodnju lanaca i metalne galanterije, ..
Svijest o potrebi smanjenja potrošnje energije te zaštiti okoliša u Samoboru se razvija već dugi niz godina. Još 2006. godine Grad Samobor je krenuo u izmjene sustava opskrbe toplinskom energijom kako bi se povećala učinkovitost toplinskog sustava i izmjenom vrste goriva smanjilo zagađivanje. Možete li nam reći nešto o aktualnim domaćim i europskim projektima energetske učinkovitosti koji se provode u Vašem gradu?
Grad Samobor aktivno je uključen u provođenje plana energetski održivog razvitka s ciljem zaštite okoliša, podizanja svijesti javnosti o potrebi uštede energije kao i provođenja mjera uštede energije. Uz sudjelovanje u Intense projektu, Samobor je i jedan od potpisnika Energetske povelje gradonačelnika i župana Republike Hrvatske, kojim se iskazuje svjesnost i politička volja o potrebi gospodarenja energijom na lokalnoj razini, brizi o zaštiti okoliša te racionalnom gospodarenju resursima za dobrobit lokalne zajednice i njenih građana.
 Početkom travnja 2011. godine potpisana je i Povelja o osnivanju Hrvatskog kluba Covenant of Mayors, a mjesec dana kasnije je prihvaćena Komunikacijska strategija za podizanje svijesti javnosti o uštedama energije u gradu Samoboru. Cilj strategije je poboljšanje, motiviranje i uključivanje šire javnosti u proces podizanja svijesti o mogućnostima uštede energije i korištenja svih oblika energije. Takvim bi se djelovanjem postavili temelji za smanjenje emisije štetnih plinova u našu okolinu, kreirala bi se održiva energetska budućnost grada Samobora i u konačnici, realiziralo bi se smanjenje potrošnje energije kao i troškova vezanih uz energiju.
Nekada je popularni vlak Samoborček spajao Zagreb i Samobor, a posljednji put je vozio putnike 1979. godine. Nakon više od 30 godina obustave ponovo se kreće u izgradnju nove suvremene željezničke pruge od Podsuseda do Samobora i Bregane. Na toj dionici brzina vožnje povećat će se na 120 kilometara na sat, što će omogućiti jeftinije i brže putovanje vlakom iz Samobora do Zagreba. U kojoj je fazi provedba tog projekta i od kada će stanovnici Samobora i Zagreba putovati `suvremenim Samoborčekom`?
Moramo imati na umu da je `originalni` Samoborček izgrađen početkom 20 stoljeća privatnim kapitalom, a isplativost tadašnjeg projekta vezala se prvenstveno uz prijevoz roba. Kako je 60-ih godina i kasnije došlo do jačeg razvoja kamionskog prijevoza tako su se i željeznice diljem svijeta našle u velikim problemima jer se isplativost bilo koje pruge nije mogla isplatiti samo putničkim prijevozom. Iz tih razloga je Samoborček, prije više od trideset godina, ukinut. Ponovna gradnja pruge Samobor - Zagreb temelji se na analizama velikog, odnosno, nerealno velikog broja stanovnika Samobora u narednim godinama. Kako do tog povećanja iz niza razloga neće doći tako je i projekt autonomne pruge Samobor - Zagreb upitna. Po mom mišljenju Samobor i Zagreb će u budućnosti sigurno povezivati vlak, ali će se cijeli projekt ostvariti kao dio budućeg rješavanja cjelokupnog javnog gradskog prijevoza Grada Zagreba i njegove uže i šire okolice. Nadam se da će to biti skoro jer su i mnogo manji europski gradovi od Zagreba taj problem odavno riješili, a prometna situacija u Zagrebu je gotovo katastrofalna.
Samoborski fašnik jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija Vašeg grada, koja je odlično posjećena od strane Zagrepčana i ostalih stanovnika Hrvatske, a čak dolaze i posjetitelji iz inozemstva. Kako se osjećate kada predajete ključeve grada brbljavoj svraki i maškarama na tih par dana?
Osjećam se kao dio povijesti (smijeh). Samoborski fašnik, odnosno karneval, je najstarija manifestacija tog tipa u ovom dijelu Europe. Pokladni običaji su poznati gotovo u svakom selu i dio su tradicije, ali organizirani bal pod maskama, odnosno karneval ipak je nešto drugo. Gotovo dva stoljeća tradicije samoborskog karnevala ipak su nešto posebno i sigurno je da je to prepoznato od strane brojnih posjetitelja prvenstveno iz Zagreba, ali i puno šire. Iako posljednjih desetak godina karneval pokušavaju organizirati i mnogi drugi, veći i bogatiji gradovi od Samobora, našem karnevalu, prvenstveno zbog spomenute tradicije, ne mogu biti ozbiljna konkurencija.
Nikica Viličić / Krešimir Višnar |
| |
| |
Dodatne informacije: |
 |
• |
ZGportal: |
|
| |
|
|
 |
• |
Facebook: |
|
|
• |
Twitter: |
|
|
| |
| |
• prosinac 2011. |
| |
| |
|
| |
| |
 |
| |
| |
|
|
| |
|
| |
|
| |
|
| |
|
 |
|
|
