ZGportal Zagreb
 
 
 
ZGportal Zagreb
 
pregled kategorija
  GRADSKE VIJESTI     ZAGREBAČKI VODIČ     POSLOVNE VIJESTI     VAŠI KOMENTARI     ZABAVA
  NAJAVE DOGAĐANJA     SERVISNE INFORMACIJE     MAGAZIN & SCENA     RAZGOVORI     SHOP
ZGportal @ Facebook ZGportal @ Instagram  
ZGportal @ Twitter ZGportal @ Google Plus  
 
ZGportal Zagreb kontaktirajte nas sitemap / mapa stranice pretraga stranice
oglašavanje / marketing
oglašavanje / advertising
art in web zagreb * digital media studio
oglašavanje / advertising
zagreb u slici / galerija slika
pomozimo im
knjižnice grada zagreba
oglašavanje / advertising
oglašavajte se na ZGportalu
oglašavanje / advertising
newsletter zagreb / zagrebački e-magazin
nagradnjače
vremenska prognoza
web hosting centar `Art in Web`
oglašavanje / advertising
art in web zagreb * digital media studio
oglašavanje / advertising
poslovni imenik grada zagreba
oglašavanje / advertising
 
oglašavajte se na ZGportalu
 
GDJE SAM?
>
>
>
perivoj maksimir
 
simboli grada zagreba - gradske povijesne informacije, atrakcije i zanimljivosti

Park - šuma Maksimir

 
mogila / park maksimir, zagreb
mogila / park maksimir, zagreb
 
Park - šuma Maksimir otvorena je 1794. godine, na tada rubnim dijelovima grada Zagreba (i na krajnjim južnim ograncima Medvednice). Nastao je krčenjem autohtone šume hrasta lužnjaka i običnoga graba. Inicijator izgradnje takvog parka bio je biskup Maksimilijan Vrhovec, kada je odlučio da na mjestu stare biskupske šume, zagrepčanima podari park za odmor i rekreaciju. Park Maksimir je i dobio ime prema svom osnivaču - Maksimilijanov mir ili skraćeno - Maksimir.

Nakon smrti biskupa Vrhovca, rad na oblikovanju parka Maksimir nastavio je biskup Aleksandar Alagović (1760. - 1837.). Napustio je prvotnu zamisao oblikovanja u baroknom stilu i započinje s radovima na otvaranju i formiranju livada i prozračivanju parka. Unatoč tome što je izveo malo radova na uređenju parka, Alagoviće je dao snove za formiranje pejsažnog ambijenta koji je naposljetku dovršio i oblikovao nadbiskup Juraj Haulik.

Današnji izgled (englesko - pejzažni stil) park je dobio 1839. godine, a za to se smatra zaslužnim biskup Juraj Haulik, krajnji tvorac i oblikovatelj parka Maksimir kakvog danas poznamo. Za njegovu izgradnju angažirao je skupinu iskusnih austrijskih umjetnika koji su oblikovali carske perivoje u Laxenburgu, Schönbrunnu i Hetzendorfu u blizini Beča, a tu je skupinu vodio vrsni vrtni arhitekt carskih vrtova Michael Sebastian Riedl (1793. - 1872.).

U čast nadbiskupa Haulika, 1839. godine naziv perivoja je promjenjen u Jurja ves, no, nakon njegove smrti vraćen je stari naziv Maksimir.


glavna pozornica / park maksimir, zagreb
glavna pozornica / park maksimir, zagreb


Površina parka Maksimir je 316 hektara, nalazi se na nadomorskoj visini od 120 do 167 metara, a administrativno pripada zagrebačkoj gradskoj četvrti Maksimir. Zanimljivo, park je površinom velik isto kao i Central park u New Yorku.

1964. godine, budući da od kada je otvoren gotovo uopće nije mijenjan, Maksimir je proglašen spomenikom parkovne arhitekture, te je postao i zaštićeno kulturno dobro.

1925. godine u južnom dijelu parka Maksimir otvoren je Zoološki vrt Zagreb, koji je osnovao Mijo pl. Filipović. Zagrebački Zoo vrt je najstariji zoološki vrt u jugoistočnoj Europi, a na dan otvorenja, u njemu su bile samo 3 lisice i 2 sove.

Maksimir je prvi javni park u jugoistočnoj Europi, ali i jedan od prvih u svijetu. U vrijeme osnivanja bio je jedan od najvažnijih parkovnih ostvarenja tadašnje Austrougarske Monarhije. Do tada su se podizali samo privatni, javnosti nedostupni perivoji uz plemićke dvorce i kraljevske rezidencije.


vidikovac / park maksimir, zagreb
vidikovac / park maksimir, zagreb


U Parku je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu žive mnogobrojne biljne i životinjske vrste. Tako je u Parku zabilježeno više od stotinu vrsta ptica, od kojih se značajem ističu ptice dupljašice (zbog očuvane stoljetne hrastove šume i veliki broj duplji u starim stablima). Populacija Crvenoglavog djetlića (Dendrocopos medius) koji žive u Maksimiru jedna je od najvećih u svijetu, dok je ta vrsta ugrožena u europskim razmjerima. Značajne su i druge vrste životinja vezane uz stare šume, poput vjeverica te nekih vrsta šišmiša (također globalno ugrožene skupine).

U parku se nalazi pet jezera (prirodna i umjetna), od kojih je prvo - uz Maksimirsku ulicu - izgrađeno 1839. godine. Maksimirska jezera nedjeljivi su dio ukupne pejsažne slike parka, što potvrđuje i njihov nastanak paralelno s njegovim oblikovanjem. Visokovrijedna estetska i krajobrazna obilježja jezera od vremena nastanka imaju i utilitarnu funkciju, prvo kao ribnjaci, a zatim kao rekreativne površine namijenjene vožnji čamcima

Nekada je postojalo i šesto jezero kod vojničke streljane u dolini potoka Ivančića, a nastalo je proširivanjem i produbljenjem njegova korita.

Kroz Park protiče sedam potoka - Bliznec, Bukovčak, Dahlia, Maksimirec, Mirni dol, Piškornica i Štefanovec.


glavno šetalište / park maksimir, zagreb
glavno šetalište / park maksimir, zagreb


Park Maksimir obiluje objektima i spomenicima. Neki od (važnijih) objekata su Švicarska kuća, Vidikovac (populani Kiosk), Paviljon Jeka i Kapela sv. Jurja. Arhitektonski objekti u Parku većinom su djelo graditelja Franje Schüchta (1793. - 1872.).


Vidikovac - poznat i pod nazivom Kiosk, izgrađen je u razdoblju od 1841. do 1843. godine prema projektu Franza Schüchta. Najistaknutiji je objekt Parka, središte iz kojeg se račvaju putevi. Objek ima dva kata visine 17 metara, kvadratičnog trocrta u prizemlju okružen trijemom iznad kojeg je terasa. Javna ustanova Maksimir obnovila je objekt 2002. godine.


Paviljon jeka - jedini sačuvani paviljon u parku Maksimir poznat i pod nazivom Latern - tempel, podignut je poslije 1840. godine prema nacrtu Franza Schüchta. Paviljon je izgrađen u čast božici Eho, pa posebno uspješno udvaja i odbija zvukove, što čini posebnu atrakciju koja je sadržana i u njegovom nazivu. Javna ustanova Maksimir obnovila je objekt 2001. godine.


Švicarska kuća - jednokatnica poznata i pod nazivom Tirolska kuća, građena je prema nacrtu Franza Schüchta, tijekom 1841. godine, a dovršena u jesen 1842. godine. Pripada stiliziranoj rustikalnoj arhitekturi, odakle joj dolazi i naziv. Posebnu vrijednost kući daje Haulikov salon na katu izrađen od drvene oplate i bogato izrezbarenog baroknog stropa koji je pribavio Michael Sebastian Riedl iz augustinskog samostana u Klosterneuburgu kao poklon prepozita Jakoba Ruttenstocka. Prozori i balkonska vrata ukrašeni su s 12 vitraja s prizorima švicarskih i tirolskih krajolika koje je izveo Antun Kothgasser prema predlošcima Antuna Gurka. Javna ustanova Maksimir obnovila je objekt 2005. godine.


Kapelica sv. Jurja - neogotička kapelica izgrađena je u razdoblju od 1862. do 1864. godine, kada je i posvećena. Izgrađena je na mjestu gdje se prije nalazio Narodni hram `na povišenom mjestu blizu ljetovanića` (misli se na Haulikov ljetnikovac). Iako nisu pronađeni izvorni arhitektonski nacrti, iz sačuvanih zapisa je razvidno da se biskup Haulik za projekt i uređenje kapelice obratio tirolskoj radionici Glasmalerei - Anstalt.


Mogila - spomen - humak nastao 1925. godine povodom obilježavanja tisućugodišnjice hrvatskog kraljevstva. Mogilu je projektirao Aleksandar Freundenreich, a podignuo je Hrvatski sokolski savez u spomen na III. hrvatski svesokolski slet održan povodom tog jubileja u Zagrebu od 14. do 16. kolovoza 1925. godine. Mogila je nastala je na mjestu gdje se ranije nalazio paviljon Kišobran. Građena je od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki značajni povijesni ili pak kulturni događaj tijekom tisućugodišnje hrvatske povijesti. U temeljima humka pohranjeni su predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, novine, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile. Oko humka posađeno je 10 lipa u znak deset stoljeća hrvatskog narodnog života, odnosno hrvatske državnosti.

Mogila je obnovljena 1994. godine, a prilikom obnove humak je obogažen grudom hrvatske zemlje koju je svojim poljupcem blagoslovio Sv. Otac Ivan Pavao II, 10. rujna 1994. godine u zagrebačkoj zračnoj luci.
 
 
šumski put / park maksimir, zagreb
šumski put / park maksimir, zagreb
 
 
 
 
Dodatne informacije:
fotogalerija zagreb u slici
gradski vodič: gradska četvrt maksimir
primijetili ste grešku ili su podaci su pogrešno upisani? molimo javite nam!
zadnja izmjena podataka na stranici: 09.11.15.
 
 
 
 
       
 
   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
pitajte nas, pitamo za vas informacije o gradu zagrebu oglašavajte se na ZGportalu
simboli grada zagreba djevojka mjeseca / girl of the month vremenska prognoza za grad zagreb
poslovni imenik / žute stranice
besplatna razmjena linkova / free link exchange
jedan klik do svega
promotivne objave / sponzorirani članci
 
.. molimo pričekajte trenutak ..
web hosting centar Zagreb / web hosting, najam serverskog prostora, zakup i registracija internetskih domena
studio BOJA zagreb / studio za web i grafički dizajn
 
kontaktirajte nas
vaše vijesti, najave, obavijesti i poruke šaljite na adresu e-pošte redakcija@zgportal.com
pitajte nas, pitat ćemo za vas
ne možete dobiti odgovore na Vaša pitanja?
pitajte nas, pitamo za Vas
simboli grada zagreba
Tvornica Kulture Zagreb
 
  ZGportal Zagreb
antispam   studio BOJA Zagreb / dizajn i produkcija